Foto: Canva

Revolucija u dojenju ili nepotrebna stvar? Ovaj uređaj meri koliko mleka je beba posisala u realnom vremenu

Izvor: medicalxpress.com

Dojenje je predivno iskustvo puno bliskosti, ali za mnoge majke donosi i jednu veliku brigu: koliko je moja beba zaista popila? Ta neizvesnost može biti izvor stresa i anksioznosti, posebno u prvim danima i nedeljama bebinog života. Međutim, naučnici sa Univerziteta Nortvestern razvili su tehnologiju koja obećava da će ovu dilemu poslati u prošlost. Napravili su nosivi uređaj koji u realnom vremenu meri količinu mleka koju beba unese tokom podoja. Da li je ovo rešenje koje smo čekali i koje su sve implikacije ovakve tehnologije za roditelje?

Šta je zapravo ovaj uređaj i kako funkcioniše?

Zamislite tanku, meku i savitljivu vrpcu koja se nežno obavija oko dojke. Na njenim krajevima nalaze se elektrode koje blago prijanjaju na kožu. U sredini je mala, lagana “bazna stanica”, takođe meka i prilagođena koži, smeštena u silikonsko kućište. Unutar ove stanice nalazi se punjiva baterija, Bluetooth tehnologija za bežični prenos podataka i memorijski čip. Ovo nije scena iz naučnofantastičnog filma, već opis stvarnog uređaja koji su razvili interdisciplinarni tim inženjera, neonatologa i pedijatara.

Princip na kojem se zasniva je fascinantno jednostavan, a opet sofisticiran: bioimpedanca. Uređaj šalje sićušnu, potpuno bezbednu električnu struju kroz dojku pomoću elektroda. Kako beba sisa i količina mleka u dojci se smanjuje, menjaju se i električna svojstva tkiva dojke. Iako su ove promene suptilne, uređaj ih precizno meri. Te promene su u direktnoj vezi sa količinom mleka koju je beba popila. Nakon jednokratne kalibracije prilagođene svakoj majci, uređaj može ove podatke da prevede u konkretne mililitre i bežično ih pošalje na pametni telefon ili tablet. Majka tako može uživo, na grafičkom prikazu, da prati koliko njena beba jede.

Ovaj neinvazivni uređaj dizajniran je da bude udoban i da ne ometa sam čin dojenja, pružajući kontinuirano praćenje unosa mleka na kliničkom nivou tačnosti.

Pozitivne strane: Više od brojeva na ekranu

Potencijalne prednosti ovakvog uređaja su brojne i mogu značajno uticati na iskustvo dojenja:

  • Zbogom neizvesnosti, dobrodošao mir: Osnovna i najvažnija prednost je eliminacija nagađanja. Za majku koja se pita da li njena beba dobija dovoljno hrane, informacija o tačnom unosu može doneti ogromno olakšanje i smanjiti stres. Ovo je posebno važno u osetljivom periodu nakon porođaja.
  • Podrška najranjivijima – bebe na intenzivnoj nezi: Za prevremeno rođene bebe ili bebe koje se oporavljaju od operacije, precizan unos mleka je od kritične važnosti. Često se zbog nemogućnosti merenja unosa kod direktnog dojenja pribegava alternativama. Ovaj senzor bi mogao omogućiti ovim bebama da bezbedno sisaju, znajući tačno koliko su unele, što je ključno za njihov oporavak i napredak. Dr. Daniel Robinson, neonatolog uključen u studiju, ističe da bi ovo moglo “povećati sigurnost za kliničare kako bebe napreduju sa dojenjem, ali i dalje trebaju nutritivnu podršku.”
  • Preciznost bez muke: Trenutne metode za procenu unosa mleka, poput merenja bebe pre i posle podoja (“test vaganje”), mogu biti nezgrapne, zahtevaju preciznu vagu koju nemaju svi kod kuće i nisu uvek praktične. Pumpanje mleka i hranjenje na flašicu daje uvid u količinu, ali oduzima dragoceni kontakt koža-na-kožu i zahteva dodatno vreme i trud, uz potencijalni rizik od kontaminacije mleka. Ovaj uređaj nudi kontinuirano praćenje u realnom vremenu, bez prekidanja prirodnog toka dojenja.
  • Osnaživanje majki i duže dojenje: Kako navodi dr. Dženifer Viks, pedijatar i majka troje dece, neizvesnost oko količine mleka može dovesti do anksioznosti i osećaja neuspeha, zbog čega neke majke odustaju od dojenja. Uklanjanje ove sumnje može osnažiti majke, pružiti im samopouzdanje i potencijalno produžiti period dojenja.

Važno je napomenuti da je uređaj prošao rigorozna testiranja, uključujući teorijsko modeliranje, laboratorijske eksperimente i testiranje na grupi od 12 novopečenih majki u bolničkim i kućnim uslovima. Studija o ovom uređaju objavljena je u prestižnom časopisu Nature Biomedical Engineering.

Potencijalne negativne strane i pitanja za razmatranje

Iako tehnologija zvuči obećavajuće, važno je sagledati i drugu stranu medalje i postaviti neka pitanja:

  • Rizik od preteranog oslanjanja na tehnologiju: Da li bi stalno praćenje brojeva moglo navesti majke da ignorišu bebine signale gladi ili sitosti, kao i druge pokazatelje da beba napreduje (broj mokrih pelena, opšte stanje, porast težine)? Važno je da tehnologija bude pomoćno sredstvo, a ne da zameni majčinsku intuiciju i posmatranje bebe.
  • Strah zbog “nesavršenih” podataka: Šta ako uređaj pokaže unos manji od očekivanog? Umesto da smanji, ovo bi moglo da poveća anksioznost kod nekih majki, posebno ako nemaju adekvatnu podršku ili ako pogrešno tumače podatke. Fokus na kvantitetu može zaseniti druge aspekte uspešnog dojenja.
  • Dostupnost i cena: Kao i svaka nova tehnologija, ovaj uređaj bi u početku mogao biti skup. Postavlja se pitanje da li će biti dostupan svim majkama kojima je potreban, ili će postati privilegija.
  • Praktičnost u svakodnevnoj upotrebi: Iako je opisan kao “neupadljiv” i “udoban”, ostaje pitanje kako će se pokazati u dugotrajnoj, svakodnevnoj upotrebi. Da li će postavljanje pre svakog podoja, briga o prianjanju elektroda (posebno kod osetljive kože), punjenje baterije i nošenje tokom celog dana zaista biti praktično za sve majke?

Tim koji stoji iza ovog izuma već razmišlja o budućim poboljšanjima. Vizija uključuje integraciju tehnologije u udobne komade donjeg veša, poput grudnjaka za dojenje, što bi dodatno olakšalo upotrebu. Planiraju se i sveobuhvatnija poređenja sa metodom merenja bebe pre i posle podoja. Pored toga, cilj je da buduće verzije uređaja mogu da mere i brzinu kojom se mleko ponovo stvara u dojci, kao i da pruže informacije o kvalitetu mleka i sadržaju masti.

Dr Viks naglašava emocionalni teret koji neizvesnost oko dojenja može da predstavlja za majke, vodeći ka anksioznosti, frustraciji, pa čak i simptomima depresije. “Biti u stanju da se ukloni jedan deo neizvesnosti i pomoći im da se uvere da proizvode dovoljno mleka zaista će pomoći da se smanji deo tog stresa i anksioznosti,” kaže ona.

Ovaj uređaj je alat – moćan alat, ali ipak samo alat.

Njegova najveća vrednost biće u tome da podrži, a ne da zameni, jedinstvenu vezu između majke i bebe, majčinsku intuiciju i stručne savete zdravstvenih radnika. Ako se koristi mudro, mogao bi zaista da unese malu revoluciju u svet dojenja i pomogne mnogim porodicama da ostvare svoje ciljeve.

Izvor: medicalxpress.com

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa

Dojenje je predivno iskustvo puno bliskosti, ali za mnoge majke donosi i jednu veliku brigu: koliko je moja beba zaista popila? Ta neizvesnost može biti izvor stresa i anksioznosti, posebno u prvim danima i nedeljama bebinog života. Međutim, naučnici sa Univerziteta Nortvestern razvili su tehnologiju koja obećava da će ovu dilemu poslati u prošlost. Napravili su nosivi uređaj koji u realnom vremenu meri količinu mleka koju beba unese tokom podoja. Da li je ovo rešenje koje smo čekali i koje su sve implikacije ovakve tehnologije za roditelje?

Šta je zapravo ovaj uređaj i kako funkcioniše?

Zamislite tanku, meku i savitljivu vrpcu koja se nežno obavija oko dojke. Na njenim krajevima nalaze se elektrode koje blago prijanjaju na kožu. U sredini je mala, lagana “bazna stanica”, takođe meka i prilagođena koži, smeštena u silikonsko kućište. Unutar ove stanice nalazi se punjiva baterija, Bluetooth tehnologija za bežični prenos podataka i memorijski čip. Ovo nije scena iz naučnofantastičnog filma, već opis stvarnog uređaja koji su razvili interdisciplinarni tim inženjera, neonatologa i pedijatara.

Princip na kojem se zasniva je fascinantno jednostavan, a opet sofisticiran: bioimpedanca. Uređaj šalje sićušnu, potpuno bezbednu električnu struju kroz dojku pomoću elektroda. Kako beba sisa i količina mleka u dojci se smanjuje, menjaju se i električna svojstva tkiva dojke. Iako su ove promene suptilne, uređaj ih precizno meri. Te promene su u direktnoj vezi sa količinom mleka koju je beba popila. Nakon jednokratne kalibracije prilagođene svakoj majci, uređaj može ove podatke da prevede u konkretne mililitre i bežično ih pošalje na pametni telefon ili tablet. Majka tako može uživo, na grafičkom prikazu, da prati koliko njena beba jede.

Ovaj neinvazivni uređaj dizajniran je da bude udoban i da ne ometa sam čin dojenja, pružajući kontinuirano praćenje unosa mleka na kliničkom nivou tačnosti.

Pozitivne strane: Više od brojeva na ekranu

Potencijalne prednosti ovakvog uređaja su brojne i mogu značajno uticati na iskustvo dojenja:

  • Zbogom neizvesnosti, dobrodošao mir: Osnovna i najvažnija prednost je eliminacija nagađanja. Za majku koja se pita da li njena beba dobija dovoljno hrane, informacija o tačnom unosu može doneti ogromno olakšanje i smanjiti stres. Ovo je posebno važno u osetljivom periodu nakon porođaja.
  • Podrška najranjivijima – bebe na intenzivnoj nezi: Za prevremeno rođene bebe ili bebe koje se oporavljaju od operacije, precizan unos mleka je od kritične važnosti. Često se zbog nemogućnosti merenja unosa kod direktnog dojenja pribegava alternativama. Ovaj senzor bi mogao omogućiti ovim bebama da bezbedno sisaju, znajući tačno koliko su unele, što je ključno za njihov oporavak i napredak. Dr. Daniel Robinson, neonatolog uključen u studiju, ističe da bi ovo moglo “povećati sigurnost za kliničare kako bebe napreduju sa dojenjem, ali i dalje trebaju nutritivnu podršku.”
  • Preciznost bez muke: Trenutne metode za procenu unosa mleka, poput merenja bebe pre i posle podoja (“test vaganje”), mogu biti nezgrapne, zahtevaju preciznu vagu koju nemaju svi kod kuće i nisu uvek praktične. Pumpanje mleka i hranjenje na flašicu daje uvid u količinu, ali oduzima dragoceni kontakt koža-na-kožu i zahteva dodatno vreme i trud, uz potencijalni rizik od kontaminacije mleka. Ovaj uređaj nudi kontinuirano praćenje u realnom vremenu, bez prekidanja prirodnog toka dojenja.
  • Osnaživanje majki i duže dojenje: Kako navodi dr. Dženifer Viks, pedijatar i majka troje dece, neizvesnost oko količine mleka može dovesti do anksioznosti i osećaja neuspeha, zbog čega neke majke odustaju od dojenja. Uklanjanje ove sumnje može osnažiti majke, pružiti im samopouzdanje i potencijalno produžiti period dojenja.

Važno je napomenuti da je uređaj prošao rigorozna testiranja, uključujući teorijsko modeliranje, laboratorijske eksperimente i testiranje na grupi od 12 novopečenih majki u bolničkim i kućnim uslovima. Studija o ovom uređaju objavljena je u prestižnom časopisu Nature Biomedical Engineering.

Potencijalne negativne strane i pitanja za razmatranje

Iako tehnologija zvuči obećavajuće, važno je sagledati i drugu stranu medalje i postaviti neka pitanja:

  • Rizik od preteranog oslanjanja na tehnologiju: Da li bi stalno praćenje brojeva moglo navesti majke da ignorišu bebine signale gladi ili sitosti, kao i druge pokazatelje da beba napreduje (broj mokrih pelena, opšte stanje, porast težine)? Važno je da tehnologija bude pomoćno sredstvo, a ne da zameni majčinsku intuiciju i posmatranje bebe.
  • Strah zbog “nesavršenih” podataka: Šta ako uređaj pokaže unos manji od očekivanog? Umesto da smanji, ovo bi moglo da poveća anksioznost kod nekih majki, posebno ako nemaju adekvatnu podršku ili ako pogrešno tumače podatke. Fokus na kvantitetu može zaseniti druge aspekte uspešnog dojenja.
  • Dostupnost i cena: Kao i svaka nova tehnologija, ovaj uređaj bi u početku mogao biti skup. Postavlja se pitanje da li će biti dostupan svim majkama kojima je potreban, ili će postati privilegija.
  • Praktičnost u svakodnevnoj upotrebi: Iako je opisan kao “neupadljiv” i “udoban”, ostaje pitanje kako će se pokazati u dugotrajnoj, svakodnevnoj upotrebi. Da li će postavljanje pre svakog podoja, briga o prianjanju elektroda (posebno kod osetljive kože), punjenje baterije i nošenje tokom celog dana zaista biti praktično za sve majke?

Tim koji stoji iza ovog izuma već razmišlja o budućim poboljšanjima. Vizija uključuje integraciju tehnologije u udobne komade donjeg veša, poput grudnjaka za dojenje, što bi dodatno olakšalo upotrebu. Planiraju se i sveobuhvatnija poređenja sa metodom merenja bebe pre i posle podoja. Pored toga, cilj je da buduće verzije uređaja mogu da mere i brzinu kojom se mleko ponovo stvara u dojci, kao i da pruže informacije o kvalitetu mleka i sadržaju masti.

Dr Viks naglašava emocionalni teret koji neizvesnost oko dojenja može da predstavlja za majke, vodeći ka anksioznosti, frustraciji, pa čak i simptomima depresije. “Biti u stanju da se ukloni jedan deo neizvesnosti i pomoći im da se uvere da proizvode dovoljno mleka zaista će pomoći da se smanji deo tog stresa i anksioznosti,” kaže ona.

Ovaj uređaj je alat – moćan alat, ali ipak samo alat.

Njegova najveća vrednost biće u tome da podrži, a ne da zameni, jedinstvenu vezu između majke i bebe, majčinsku intuiciju i stručne savete zdravstvenih radnika. Ako se koristi mudro, mogao bi zaista da unese malu revoluciju u svet dojenja i pomogne mnogim porodicama da ostvare svoje ciljeve.

Izvor: medicalxpress.com

Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Utorak, 17.06.2025
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

Najnovije