Foto: Canva

Zašto smo toliko nervozni tokom vrućina?

Izvor: N1

Velike vrućine ne donose samo iscrpljenost i fizičku nelagodnost. Stručnjaci upozoravaju da toplotni talasi mogu ozbiljno uticati i na naše mentalno stanje, pojačati razdražljivost, anksioznost i osećaj frustracije, a kod nekih ljudi dodatno pogoršati postojeće psihičke tegobe.

Psiholog Ravi Gil za “The Independent” objasnio je kako velike vrućine utiču na mozak i emocije, kao i zašto tokom toplotnih talasa češće gubimo strpljenje i teže podnosimo svakodnevni stres, prenosi Tportal.

“Vrućina remeti neurotransmiterske sisteme poput serotonina, pogoršava kvalitet sna i povećava nivo hormona stresa, poput kortizola, koji imaju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i kontroli impulsa”, rekao je Gil, a prenosi N1.

Dodaje da dugotrajna nelagodnost i iscrpljenost smanjuju emocionalnu otpornost, pa i najmanji problemi mogu delovati nepodnošljivo.

“Toplotni talasi mogu povećati tenzije u svakodnevnim situacijama, bilo kod kuće, u saobraćaju ili na javnim mestima, zbog čega manji okidači lakše prerastu u sukobe”, upozorava psiholog.

Loš san dodatno pogoršava stanje

Visoke noćne temperature posebno negativno utiču na san, a upravo je kvalitetan odmor ključan za emocionalnu stabilnost.

“Telo tokom noći mora da snizi svoju temperaturu kako bi moglo da uđe u dubok i regenerativan san. Kada je prevruće, ljudi se češće bude, posebno tokom REM faze sna, koja je važna za obradu emocija i pamćenje”, objašnjava Gil.

Nedostatak sna tako može pojačati osećaj anksioznosti, ljutnje i emocionalne nestabilnosti.

“Loš san smanjuje aktivnost dela mozga odgovornog za kontrolu impulsa, dok istovremeno povećava reaktivnost područja povezanih sa strahom i stresom. Zbog toga postajemo emocionalno osetljiviji i teže podnosimo svakodnevne frustracije”, kaže stručnjak.

Osim raspoloženja, vrućina utiče i na koncentraciju, donošenje odluka i pamćenje. Tokom velikih vrućina krvni sudovi se šire kako bi telo rashladilo organizam, zbog čega mozak dobija manje kiseonika i krvi.

“Dehidratacija i gubitak elektrolita dodatno usporavaju mentalne procese i smanjuju sposobnost fokusa”, upozorava Gil.

Kako sebi pomoći tokom velikih vrućina?

Stručnjaci savetuju nekoliko jednostavnih koraka koji mogu pomoći u očuvanju mentalne stabilnosti tokom toplotnih talasa. Pre svega, važno je redovno piti vodu, i to ne tek kada osetimo žeđ. Preporučuje se unos elektrolita jer oni pomažu pravilnom radu mozga i nervnog sistema.

Gil savetuje i održavanje što hladnijeg prostora za spavanje, korišćenje ventilatora, prozračnu posteljinu i zamračivanje prostorija tokom dana.

“Pokušajte zahtevnije zadatke da obavljate rano ujutru, kada su temperature niže, a tokom najvećih vrućina pravite češće pauze”, preporučuje.

Korisne mogu biti i tehnike opuštanja poput vežbi disanja, laganog istezanja ili joge u rashlađenim prostorima jer pomažu da se smanji nivo stresa i spreči dugotrajan osećaj napetosti.

 

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa

Velike vrućine ne donose samo iscrpljenost i fizičku nelagodnost. Stručnjaci upozoravaju da toplotni talasi mogu ozbiljno uticati i na naše mentalno stanje, pojačati razdražljivost, anksioznost i osećaj frustracije, a kod nekih ljudi dodatno pogoršati postojeće psihičke tegobe.

Psiholog Ravi Gil za “The Independent” objasnio je kako velike vrućine utiču na mozak i emocije, kao i zašto tokom toplotnih talasa češće gubimo strpljenje i teže podnosimo svakodnevni stres, prenosi Tportal.

“Vrućina remeti neurotransmiterske sisteme poput serotonina, pogoršava kvalitet sna i povećava nivo hormona stresa, poput kortizola, koji imaju ključnu ulogu u regulaciji raspoloženja i kontroli impulsa”, rekao je Gil, a prenosi N1.

Dodaje da dugotrajna nelagodnost i iscrpljenost smanjuju emocionalnu otpornost, pa i najmanji problemi mogu delovati nepodnošljivo.

“Toplotni talasi mogu povećati tenzije u svakodnevnim situacijama, bilo kod kuće, u saobraćaju ili na javnim mestima, zbog čega manji okidači lakše prerastu u sukobe”, upozorava psiholog.

Loš san dodatno pogoršava stanje

Visoke noćne temperature posebno negativno utiču na san, a upravo je kvalitetan odmor ključan za emocionalnu stabilnost.

“Telo tokom noći mora da snizi svoju temperaturu kako bi moglo da uđe u dubok i regenerativan san. Kada je prevruće, ljudi se češće bude, posebno tokom REM faze sna, koja je važna za obradu emocija i pamćenje”, objašnjava Gil.

Nedostatak sna tako može pojačati osećaj anksioznosti, ljutnje i emocionalne nestabilnosti.

“Loš san smanjuje aktivnost dela mozga odgovornog za kontrolu impulsa, dok istovremeno povećava reaktivnost područja povezanih sa strahom i stresom. Zbog toga postajemo emocionalno osetljiviji i teže podnosimo svakodnevne frustracije”, kaže stručnjak.

Osim raspoloženja, vrućina utiče i na koncentraciju, donošenje odluka i pamćenje. Tokom velikih vrućina krvni sudovi se šire kako bi telo rashladilo organizam, zbog čega mozak dobija manje kiseonika i krvi.

“Dehidratacija i gubitak elektrolita dodatno usporavaju mentalne procese i smanjuju sposobnost fokusa”, upozorava Gil.

Kako sebi pomoći tokom velikih vrućina?

Stručnjaci savetuju nekoliko jednostavnih koraka koji mogu pomoći u očuvanju mentalne stabilnosti tokom toplotnih talasa. Pre svega, važno je redovno piti vodu, i to ne tek kada osetimo žeđ. Preporučuje se unos elektrolita jer oni pomažu pravilnom radu mozga i nervnog sistema.

Gil savetuje i održavanje što hladnijeg prostora za spavanje, korišćenje ventilatora, prozračnu posteljinu i zamračivanje prostorija tokom dana.

“Pokušajte zahtevnije zadatke da obavljate rano ujutru, kada su temperature niže, a tokom najvećih vrućina pravite češće pauze”, preporučuje.

Korisne mogu biti i tehnike opuštanja poput vežbi disanja, laganog istezanja ili joge u rashlađenim prostorima jer pomažu da se smanji nivo stresa i spreči dugotrajan osećaj napetosti.

 

Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Petak, 29.05.2026
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

No tags found for this post.

Najnovije