Foto: Bebac AI

Revolucionarno otkriće: Ćelije ljudske kože pretvorene u jajne ćelije – nova nada za lečenje neplodnosti?

Izvor: IFLScience

U revolucionarnoj studiji, naučnici su uspeli da koriste ćelije ljudske kože za stvaranje oplodivih jajnih ćelija! Ovo otvara vrata potpuno novom pristupu lečenju neplodnosti, ali naglašavaju da je pred nama još mnogo istraživanja pre nego što se sa sigurnošću može govoriti o bezbednosti i efikasnosti.

Ovo otkriće donosi uzbudljivu mogućnost: da jednog dana žene mogu dobiti nove jajne ćelije koje sadrže njihov sopstveni DNK.

Neplodnost je ozbiljan problem koji pogađa svaku šestu odraslu osobu širom sveta. Zbog toga brojni naučnici marljivo rade na razumevanju njenih uzroka i razvoju inovativnih terapija. Procenjuje se da je preko 13 miliona beba rođeno zahvaljujući asistiranoj reprodukciji.

 

Čest uzrok neplodnosti je nedostatak ili loš kvalitet jajnih ćelija. U takvim situacijama, klasični IVF možda nije opcija. Zato je posebno uzbudljiva alternativa koja se istražuje – transfer jedra somatske ćelije (somatic cell nuclear transfer). Ova metoda uključuje zamenu jedra u donorskoj jajnoj ćeliji jedrom iz druge ćelije (na primer, ćelije kože), čime se stvara funkcionalna jajna ćelija sa genetskim materijalom budućeg roditelja.

Veliki izazov u ovom procesu je što većina naših telesnih ćelija ima dva seta hromozoma (ukupno 46), dok jajne ćelije i spermatozoidi (gameti) imaju samo jedan.

Uklanjanje jednog seta hromozoma na siguran način pre uspešnog transfera jedra somatske ćelije ranije je uspešno izvedeno kod miševa, ali nikada kod ljudi – sve do sada!

U novoj studiji, koju su predvodili istraživači sa Univerziteta za zdravlje i nauku u Oregonu, jedra iz ćelija kože su ubacivana u donorske jajne ćelije kojima su prethodno uklonjena njihova jedra. Tim je zatim stimulisao jajne ćelije da prođu kroz jedinstven proces koji su nazvali „mitomeioza“. Iako je ovaj proces sličan mitozi (prirodnoj deobi ćelija koja stvara dve identične kopije roditeljske ćelije), mitomeioza ima ključne razlike koje rezultiraju odbacivanjem jednog seta hromozoma. Na taj način nastala ćerka ćelija postaje haploidna (sadrži samo 23 hromozoma).

Naučnici su ovim procesom uspeli da generišu ukupno 82 funkcionalne jajne ćelije, koje su potom oplodili spermatozoidima u laboratoriji. Od toga, oko 9 procenata se razvilo u blastociste (ranu fazu embrionalnog razvoja) nakon šest dana. Kultivacija nije nastavljena posle ovog perioda, jer se u tipičnom IVF-u tada obavlja transfer embriona u matericu.

„Ovo pronicljivo istraživanje pokazuje da se hromozomi diferencirane, odrasle ćelije (poznate kao somatska ćelija) mogu podstaknuti da prođu kroz specifičnu vrstu deobe jedra koja se obično viđa samo kod jajnih ćelija ili spermatozoida“, prokomentarisao je profesor Rodžer Stjurmi sa Univerziteta u Halu, koji nije bio deo istraživačkog tima, za Science Media Centre.

„Ovo je značajno, jer otvara mogućnost stvaranja funkcionalnih novih jajnih ćelija koje bi, u principu, mogle da sadrže genetski materijal uzet iz bilo koje ćelije u telu.“

Međutim, i profesor Stjurmi i sami autori studije naglašavaju da je stopa uspešnosti bila prilično niska. Slažu se da su potrebna „opsežna buduća istraživanja“ kako bi se metoda optimizovala pre nego što bi se ikada mogla koristiti u kliničkoj praksi.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by BBC News (@bbcnews)


Uprkos svemu, ova studija demonstrira da je transfer jedra somatske ćelije kod ljudi više od teorijske mogućnosti.

Pored unapređenja postojećih metoda poput vantelesne oplodnje (IVF), poslednjih godina svedočimo i napretku kao što je transfer mitohondrija. Ova tehnika omogućava roditeljima da izbegnu prenošenje naslednih mitohondrijalnih bolesti na svoju decu, koristeći mitohondrijalni DNK treće osobe.

Profesor Ričard Anderson, zamenik direktora MRC Centra za reproduktivno zdravlje na Univerzitetu u Edinburgu, takođe je pohvalio rad u komentaru za Science Media Centre: „Biće veoma važnih bezbednosnih pitanja, ali ova studija je korak ka tome da mnogim ženama pomognemo da imaju decu koja nose njihov genetski materijal.“

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa

U revolucionarnoj studiji, naučnici su uspeli da koriste ćelije ljudske kože za stvaranje oplodivih jajnih ćelija! Ovo otvara vrata potpuno novom pristupu lečenju neplodnosti, ali naglašavaju da je pred nama još mnogo istraživanja pre nego što se sa sigurnošću može govoriti o bezbednosti i efikasnosti.

Ovo otkriće donosi uzbudljivu mogućnost: da jednog dana žene mogu dobiti nove jajne ćelije koje sadrže njihov sopstveni DNK.

Neplodnost je ozbiljan problem koji pogađa svaku šestu odraslu osobu širom sveta. Zbog toga brojni naučnici marljivo rade na razumevanju njenih uzroka i razvoju inovativnih terapija. Procenjuje se da je preko 13 miliona beba rođeno zahvaljujući asistiranoj reprodukciji.

 

Čest uzrok neplodnosti je nedostatak ili loš kvalitet jajnih ćelija. U takvim situacijama, klasični IVF možda nije opcija. Zato je posebno uzbudljiva alternativa koja se istražuje – transfer jedra somatske ćelije (somatic cell nuclear transfer). Ova metoda uključuje zamenu jedra u donorskoj jajnoj ćeliji jedrom iz druge ćelije (na primer, ćelije kože), čime se stvara funkcionalna jajna ćelija sa genetskim materijalom budućeg roditelja.

Veliki izazov u ovom procesu je što većina naših telesnih ćelija ima dva seta hromozoma (ukupno 46), dok jajne ćelije i spermatozoidi (gameti) imaju samo jedan.

Uklanjanje jednog seta hromozoma na siguran način pre uspešnog transfera jedra somatske ćelije ranije je uspešno izvedeno kod miševa, ali nikada kod ljudi – sve do sada!

U novoj studiji, koju su predvodili istraživači sa Univerziteta za zdravlje i nauku u Oregonu, jedra iz ćelija kože su ubacivana u donorske jajne ćelije kojima su prethodno uklonjena njihova jedra. Tim je zatim stimulisao jajne ćelije da prođu kroz jedinstven proces koji su nazvali „mitomeioza“. Iako je ovaj proces sličan mitozi (prirodnoj deobi ćelija koja stvara dve identične kopije roditeljske ćelije), mitomeioza ima ključne razlike koje rezultiraju odbacivanjem jednog seta hromozoma. Na taj način nastala ćerka ćelija postaje haploidna (sadrži samo 23 hromozoma).

Naučnici su ovim procesom uspeli da generišu ukupno 82 funkcionalne jajne ćelije, koje su potom oplodili spermatozoidima u laboratoriji. Od toga, oko 9 procenata se razvilo u blastociste (ranu fazu embrionalnog razvoja) nakon šest dana. Kultivacija nije nastavljena posle ovog perioda, jer se u tipičnom IVF-u tada obavlja transfer embriona u matericu.

„Ovo pronicljivo istraživanje pokazuje da se hromozomi diferencirane, odrasle ćelije (poznate kao somatska ćelija) mogu podstaknuti da prođu kroz specifičnu vrstu deobe jedra koja se obično viđa samo kod jajnih ćelija ili spermatozoida“, prokomentarisao je profesor Rodžer Stjurmi sa Univerziteta u Halu, koji nije bio deo istraživačkog tima, za Science Media Centre.

„Ovo je značajno, jer otvara mogućnost stvaranja funkcionalnih novih jajnih ćelija koje bi, u principu, mogle da sadrže genetski materijal uzet iz bilo koje ćelije u telu.“

Međutim, i profesor Stjurmi i sami autori studije naglašavaju da je stopa uspešnosti bila prilično niska. Slažu se da su potrebna „opsežna buduća istraživanja“ kako bi se metoda optimizovala pre nego što bi se ikada mogla koristiti u kliničkoj praksi.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by BBC News (@bbcnews)


Uprkos svemu, ova studija demonstrira da je transfer jedra somatske ćelije kod ljudi više od teorijske mogućnosti.

Pored unapređenja postojećih metoda poput vantelesne oplodnje (IVF), poslednjih godina svedočimo i napretku kao što je transfer mitohondrija. Ova tehnika omogućava roditeljima da izbegnu prenošenje naslednih mitohondrijalnih bolesti na svoju decu, koristeći mitohondrijalni DNK treće osobe.

Profesor Ričard Anderson, zamenik direktora MRC Centra za reproduktivno zdravlje na Univerzitetu u Edinburgu, takođe je pohvalio rad u komentaru za Science Media Centre: „Biće veoma važnih bezbednosnih pitanja, ali ova studija je korak ka tome da mnogim ženama pomognemo da imaju decu koja nose njihov genetski materijal.“

Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Petak, 05.12.2025
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

Pretražite ostale tekstove iz kategorije Želimo bebu

Najnovije