Na Svetski dan porodice, dok slavimo vrednost porodičnih veza, prećutno prolazi težak teret koji snose najsiromašnija domaćinstva. U Srbiji čak 19,9 % stanovništva bilo je izloženo riziku od siromaštva u 2023. godini, što znači da je gotovo svako peto domaćinstvo živi na rubu egzistencijalne neizvesnosti.
Posebno su ugrožene porodice s malom decom i jednoroditeljske porodice, kojima često nedostaje ne samo finansijska, već i društvena podrška.
Državni dečji dodatak predstavlja simboličnu pomoć jer osnovni iznos od 4.299,63 dinara mesečno teško da pokrije ni desetinu troškova neophodnih za odrastanje deteta
Dečji dodatak mesečno pokriva samo 4 % troškova iz „porodične korpe“, vredne 106 195 dinara . To znači da čak i uz tu pomoć, siromašnim porodicama ostaje da zarade preko 100 000 dinara za hranu, račun za struju, lekove i školu.
Ovaj nesrazmerni odnos ukazuje na to da osnovna porodična primanja, bez dodatnih subvencija ili beneficija, često nisu dovoljna da obezbede deci adekvatan životni standard. Sa druge strane medijalna plata, koja je iznosila 83.031 dinara, pokriva tek oko 78 % vrednosti iste korpe, što znači da polovina zaposlenih ne može ni sa “srednjom” zaradom da obezbedi minimalne mesečne troškove porodice.
Činjenica je da više od polovine zaposlenih u Srbiji prima platu ispod proseka ili je čak zaposleno na neformalnim poslovima bez socijalnih prava. Posebno su ranjive porodice gde oba roditelja imaju niske prihode ili je jedan roditelj nezaposlen.
U 2023. dečji dodatak je primalo 148.407 dece, odnosno oko 13 % ukupne dečje populacije – otprilike jedno od osam dece. Ova deca žive u siromaštvu jer je dečiji dodatak socijalna kategorija davanja za decu. Četvoročlanu porodicu sa dvoje dece u kojoj jedan roditelj radi za minimalac bi svi zdravorazumski građani bi stavili u kategoriju siromašnih građana. Međutim, naš zakonodavac smatra da deca iz tih porodica imaju dovoljno uslova i u većini slučajeva deca iz ovih porodica neće dobiti dečiji dodatak.
Društvo i država imaju obavezu da zajedno rade na sveobuhvatnim merama podrške porodicama: od povećanja iznosa dečjeg dodatka i uvođenja fleksibilnih oblika rada, do jačanja usluga savetovališta, vrtića i socijalnih programa za najugroženije. Samo tako možemo obezbediti da svaki roditelj, bez obzira na strukturu porodice ili materijalni status, dostojanstveno gaji i vaspitava svoje dete na način koji će pripremiti novu generaciju za uspešno i zdravo životno sutra.
Dosta je praznih obećanja i vreme je za konkretnu akciju i promenu zakona. Za svaki dan koji deca provedu bez dovoljno hrane, odeće ili knjiga, snosi odgovornost društvo koje toleriše siromaštvo među najmlađima. Povećanje dečjeg dodatka i promena uslova za dobijanje istog je neophodna ukoliko želimo zaista da uložimo u naše najmlađe. Deca ne mogu više da čekaju – promena mora početi sada.
Svaka cast bebcu! Svaka majka treba da ima deciji dodatak. Kako ostale drzave,a nasa lepa Srbija sramota
Jasna
Svaka cast vencu!Svaka majka treba da ima deciji dodatak. Kako ostale drzave, a nasa lepa Srbija sramota