Ukoliko ste primetili da vaše dete izgovara nasumične i zvučno italijanske fraze poput „Tralalero Tralala“, „Borbardino Krokodilo“ ili „Tiramisu non kapisko“ – niste jedini. Reč je o novom digitalnom fenomenu poznatom kao italijanski brejn rot, koji je početkom 2025. preplavio TikTok i druge društvene mreže. Iako na prvi pogled izgleda kao bezazleni internet humor, stručnjaci upozoravaju da ovakvi sadržaji mogu imati suptilne, ali značajne posledice na pažnju i govorno ponašanje dece.
Kako je sve počelo?
„Italijanski brejn rot“ deo je šireg fenomena nazvanog brain rot — internet izraz koji opisuje mentalnu preopterećenost trivijalnim, često besmislenim sadržajem. Italijanska verzija se oslanja na animirane likove, AI-generisane glasove i izmišljene fraze koje zvuče kao karikatura italijanskog jezika.
Glavni likovi koji su viralno prošireni uključuju:
- „Tralalero Tralala“ – troglava ajkula u patikama koja viče frazu dok „spašava svet“,
- „Borbardino Krokodilo“ – avion s krokodilskom glavom,
- „Balerina Kapučina“ – balerina sa šoljicom kafe umesto glave.Fiktivne fraze koje deca često ponavljaju su:
- „Pesto ala Mika!“
- „Amore mio, fičaci un panini!“
- „Špageti alo slurp-slurp!“
- „Fritata kon il klik-klik!“
- „Tiramisu non kapisko!“
- „Buonđorno, či vedjamo al gelato!“
Deca ih izgovaraju u školi, na igralištu, pa čak i u učionici – često nesvesna pravog značenja, ali fascinirana ritmom, zvukom i deljenim digitalnim kodom svoje generacije.
Šta kažu stručnjaci?
Stručnjaci su saglasni – ovaj trend nije sam po sebi opasan, ali preterana izloženost kratkom, haotičnom sadržaju može imati posledice.
„Ovakvi viralni trenuci predstavljaju modernu verziju jezičke igre i mogu biti potpuno normalan deo razvoja. Međutim, ako sadržaj konzumiraju satima dnevno, može doći do problema sa pažnjom i zasićenjem stimulacijom“, rekla je o ovom trendu psihološkinja Karilina Estavez za Mom Loves Best.
S druge strane logopedica Rajan Sutera iz SAD-a upozorava da neka deca mogu loše reagovati na ovaj trend. „Neka deca, naročito ona sa senzornim izazovima, mogu razviti oblike echolalije – ponavljanje reči bez razumevanja. To nije opasno, ali može uticati na govorni razvoj ako dominira nad spontanom komunikacijom.
Gledanje kratkih videa, poput šortsa i tiktokova značajnu utiču na pažnju kod dece što naglašava i dr Zac Turner, lekar i ekspert za digitalno zdravlje iz Australije. „Kratki video snimci menjaju strukturu pažnje kod dece. Oni navikavaju mozak da traži nagradu svakih nekoliko sekundi, što smanjuje sposobnost za koncentraciju i dublje razmišljanje“, izjavio je on za news.com.au.
Slično zapažanje ima i prof. dr Lars Timmermann, predsednik Nemačkog društva za neurologiju, koji naglašava da sadržaji sa brzim vizuelnim i jezičkim skokovima „mogu uticati na sposobnost zadržavanja pažnje, naročito kod dece ispod 10 godina“.
Šta roditelji mogu da urade?
✔️ Ne paničite.
Većina dece prođe kroz ovakve „faze“ koje nemaju dugoročne posledice ako su praćene i nadgledane.
✔️ Postavite ograničenja.
Preporučuje se najviše 60 minuta dnevno pasivnog konzumiranja sadržaja za decu mlađu od 12 godina.
✔️ Uđite u igru.
Pitajte dete šta mu je zanimljivo u ovim frazama – to može biti savršen povod za razgovor ili zajednički smeh.
✔️ Podstičite kreativnost.
Predložite detetu da napravi svoj lik, osmisli nove rečenice, nacrta „Borbardino Krokodila“ ili napiše mini-strip.
✔️ Uvedite digitalne pauze.
Bar jedan dan vikendom neka bude bez ekrana – više igre, fizičke aktivnosti i interakcije licem u lice.
Italijanski brejn rot je digitalni mem nove generacije – glasan, haotičan i naizgled besmislen. Ali kao i svaki mem, on je odraz nečeg dubljeg: potrebe dece i tinejdžera da pripadaju, da se igraju i da komuniciraju na svom jeziku.
Roditelji ne treba da strahuju, već da prepoznaju trenutak da kroz ovu „ludost“ stvore bliskost, balans i zdrav odnos prema digitalnom svetu.
Komentari (0)