Infektolog profesor dr Dragan Delić sa Klinike za infektivne i tropske bolesti KSC kaže da jedna obolela osoba može da prenese male boginje na 15 ljudi i da je nedopustivo da danas bilo ko umre od zarazne bolesti za koju postoji vakcina. Ističe da je bitna revakcinacija. Poziva ljude da se informišu kod pedijatara, infektologa, a ne na internetu.
Epidemija malih boginja se širi. Prema poslednjim podacima, od morbila je obolelo oko 1.114 osoba. Krajem prošle godine male boginje odnele su i prvi život i to nakon 20 godina. Preminuo je muškarac star 30 godina, dok je početkom ove godine preminulo i dvogodišnje dete u Nišu.
Dnevni list Blic navodi je oko 15 zaposlenih u Urgentnom centru KCS, među kojima su lekari, medicinski tehničari i čistačice, obolelo je od malih boginja.
Infektolog profesor dr Dragan Delić sa Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije upozorava da više od 240.000 ljudi godišnje umre u svetu od morbile i naglašava da je to jedna aktuelna bolest.
Upozorava da je obuhvat vakcinacije u našoj zemlji pao na nizak nivo.
Morbili iz Rumunije nisu se prelili u Vojvodinu, jer tamo očito postoji dobar obuhvat vakcinisanja, nama je to došlo sa juga, sa Kosova, gde je obuhvat manju, navodi gost Novog dana.
Infektolog naglašava i da je potrebna revakcinacija za odrasle.
Foto: Pixabay
Zakon o zdravstvenoj zaštiti podrazumeva da je vakcinacija obavezna, i to dve doze – jedna u drugoj i jedna u sedmoj godini za decu, podseća doktorka Nevenka Rakitić, pedijatar.
Rođeni posle 1971. godine su primali jednu dozu vakcina – monovalentne, samo protiv morbila, a od 1981. je bila ona obavezna, dok se 1993. godine uvodi MMR, koja pored morbila štiti i od zaušaka, pojašnjava pedijatrica.
Revakcinacija je isto tako važna, saglasni su gosti Novog dana, zbog kolektivnog imuniteta.
“Da bi postojao taj kolektivni imunitet kao štit mora da bude vakcinisano 95 odsto populacije, pričamo o dečjoj… Prošle godine je obuhvat bio katastrofalan, u Nišu 30, u Beogradu oko 50 odsto”, kaže Rakitićeva, koja i konstatuje da je poslednjih meseci, ipak, obuhvat povećan.
Ističe da je morala da se desi epidemija i da dođe do dva smrtna slučaja da bi roditelji malo razmislili o riziku kojima izlažu svoju decu. Kako je naglasila, rizik nije samo po njihovu decu, već i po bebe kojima se ne daje vakcina, ispod godinu dana, po trudnice, imuno-kompromitovane osobe koje imaju hronične bolesti.
“Dezinformacije su širene godinama na medijima, internetu, blogovima, a nažalost i neki lekari su učestvovali u toj antivakcinacionoj kampanji”, kaže gošća Novog dana.
Najveći strahovi roditelja su, prenosi, od autizma, iako je to zasnovano na jednoj staroj, pobijenoj teoriji, zatim da vakcine poseduju neke toksične supstance, pa se pominje živa i treći je da je vakcinacija nepotrebna, jer je protiv bolesti koje su izumrle, i ne postoje. Ali, zaboravlja se, kaže gošća N1, da su upravo, zahvaljujući vakcinaciji, one su izumrle.
Foto: Pixabay
Gotovo svi koji budu u neposrednom kontaktu obolele osobe, a nemaju imunitet, biće zaraženi, kaže dr Delić.
Dodaje da je osoba zarazna i pet dana pre pojava ospe, i da ne znajući, širi oko sebe. Ističe da su prvi simptomi takci da se mogu pomešati sa prehladom, kijavicom, i da mlađi lekari, koji se s morbilama nisu susretali, jer ih nije bilo, ne mogu odmah da je dijagnostifikuju.
Jedna osoba može da prenese male boginje na 15 ljudi, a kod gripa – na dva čoveka, kaže.
Ističe da je to karakteristika morbila, to brzo širenje.
“Taj virus dovodi do prolaznog pada imuniteta, leukociti koji treba da su 4.000 padaju ispod 3.000 i onda to otvara vrata drugim infekcijama. Imali smo decu koja su dobila tuberkulozu posle morbila”, kaže infektolog koji dodahe da može doći i do sniženog broja trombocita, upale mozga…
“Ona jeste blaga infektivna bolest, ali može daje i kliničku sliku koja može da ima i smrtni ishod”, istakao je.
Posle pojave ospe i drugih znakova, još pet do nedelju dana, osoba je infektivana, kaže pedijatrica. Ona ističe da su neodgovorni roditelji koji zaraženu decu izvode u tržne centre, komentarišući to što se na društvenim mrežama pojavila takva slika.
Pedijatrica naročito ističe kao osetljivu kategoriju decu do pet godina. Oko 30 odsto dece do pet godina može da ima komplikacije, navodi. I kod odraslih su nakon morbila, česte i upale pluća, kažu gosti Novog dana.
Vakcinisanje zdravstvenih radnika
Govoreći o tome što su pojedini zdravtsveni radnici zaraženi, Rakitićeva kaže da je pitanje kad su rođeni, da li su vakcinisani, kojim dozama… I nije loše, s obzirom na to da su na udaru, treba da se uradi analiza, da se odrede antitela na morbile i da se vidi kakav je taj status, dodaje.
Predlaže se da se vakcinišu najmanje u jednoj dozi i to ovoj koja se koristi za decu, koja je dovoljna, pa i posle tri meseca drugom dozom, navodi.
“Od 2020. biće, čujem, obavezno vakcinisanje za zdravstvene radnike, što je dobra ideja”, kaže Rakitićeva.
Edukacija ne preko interneta, već od pedijatara, infektologa
Delić ističe da je neophodna edukacija stanovništva, a da nju treba da preduzmu pedijatri, a ne internet. Ima dobrih informacija na internetu, ali i kontraproduktivnih, kaže, i dodaje da ljudi savete treba da slušaju od pedijatara, imunologa, infektologa.
Neprihvatljivo je meni, kao infektologu, da o tome govore hirurzi, neuropsihijatri, naveo je Delić i poručio kolegama da o tome pričaju ljudi kojima je to uska struka.
“Ja poručujem pedijatrima, ako imate sumnje oko vakcine, raspravite o tome na stručnom sastanku, nemojte sa nekim tim idejama da izađete među laike, oni će to da prihvate… Rešite svoje neodumice na takvima sastancima”, kazao je.
Istakao je da kad prođe sezona morbila, a to je zima, da treba da sednu svi koji su odgovorni za zdravlje ljudi, pa i civilno društvo, i da se razgovara o tome što se desilo: “Svi da sednemo i da vidimo zašto smo došli u takvu situaciju, da imate vakcinu, a da vam ljudi oboljevaju i umiru… Za mene je to neprihvatljivo”.
On je istakao da ima toliko bolesnika na Infektivnoj klinici, da prave preraspodelu mesta i kreveta, i da je to nedopustiva situacija.
Nedopustivo je da bilo ko umre od zarazne bolesti za koju postoji vakcina, naglasio je infektolog Delić.
Rakitićeva primećuje da se situacija menja poslednjih meseci, pa da joj dolaze i predstavnici “antivakcionog pokreta”, jer, kako kaže, i oni polako postaju svesni rizika.
Međutim, ističe da je svake godine minimum 2.000 dece ostalo nevakcinisano u prethodnim godinama, i da je to ozbiljan problem. Pre tri godine je uveden zakon koji podrazumeva da je vakcinacija obavezna protiv 10 bolesti, i danas ne postoj nijedan religijski ili moralan ili bilo koji drugi razlog – samo kontraindikacije mogu da spreče vakcinaciju, zaključila je gošča Novog dana.
Infektolog profesor dr Dragan Delić sa Klinike za infektivne i tropske bolesti KSC kaže da jedna obolela osoba može da prenese male boginje na 15 ljudi i da je nedopustivo da danas bilo ko umre od zarazne bolesti za koju postoji vakcina. Ističe da je bitna revakcinacija. Poziva ljude da se informišu kod pedijatara, infektologa, a ne na internetu.
Epidemija malih boginja se širi. Prema poslednjim podacima, od morbila je obolelo oko 1.114 osoba. Krajem prošle godine male boginje odnele su i prvi život i to nakon 20 godina. Preminuo je muškarac star 30 godina, dok je početkom ove godine preminulo i dvogodišnje dete u Nišu.
Dnevni list Blic navodi je oko 15 zaposlenih u Urgentnom centru KCS, među kojima su lekari, medicinski tehničari i čistačice, obolelo je od malih boginja.
Infektolog profesor dr Dragan Delić sa Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije upozorava da više od 240.000 ljudi godišnje umre u svetu od morbile i naglašava da je to jedna aktuelna bolest.
Upozorava da je obuhvat vakcinacije u našoj zemlji pao na nizak nivo.
Morbili iz Rumunije nisu se prelili u Vojvodinu, jer tamo očito postoji dobar obuhvat vakcinisanja, nama je to došlo sa juga, sa Kosova, gde je obuhvat manju, navodi gost Novog dana.
Infektolog naglašava i da je potrebna revakcinacija za odrasle.
Foto: Pixabay
Zakon o zdravstvenoj zaštiti podrazumeva da je vakcinacija obavezna, i to dve doze – jedna u drugoj i jedna u sedmoj godini za decu, podseća doktorka Nevenka Rakitić, pedijatar.
Rođeni posle 1971. godine su primali jednu dozu vakcina – monovalentne, samo protiv morbila, a od 1981. je bila ona obavezna, dok se 1993. godine uvodi MMR, koja pored morbila štiti i od zaušaka, pojašnjava pedijatrica.
Revakcinacija je isto tako važna, saglasni su gosti Novog dana, zbog kolektivnog imuniteta.
“Da bi postojao taj kolektivni imunitet kao štit mora da bude vakcinisano 95 odsto populacije, pričamo o dečjoj… Prošle godine je obuhvat bio katastrofalan, u Nišu 30, u Beogradu oko 50 odsto”, kaže Rakitićeva, koja i konstatuje da je poslednjih meseci, ipak, obuhvat povećan.
Ističe da je morala da se desi epidemija i da dođe do dva smrtna slučaja da bi roditelji malo razmislili o riziku kojima izlažu svoju decu. Kako je naglasila, rizik nije samo po njihovu decu, već i po bebe kojima se ne daje vakcina, ispod godinu dana, po trudnice, imuno-kompromitovane osobe koje imaju hronične bolesti.
“Dezinformacije su širene godinama na medijima, internetu, blogovima, a nažalost i neki lekari su učestvovali u toj antivakcinacionoj kampanji”, kaže gošća Novog dana.
Najveći strahovi roditelja su, prenosi, od autizma, iako je to zasnovano na jednoj staroj, pobijenoj teoriji, zatim da vakcine poseduju neke toksične supstance, pa se pominje živa i treći je da je vakcinacija nepotrebna, jer je protiv bolesti koje su izumrle, i ne postoje. Ali, zaboravlja se, kaže gošća N1, da su upravo, zahvaljujući vakcinaciji, one su izumrle.
Foto: Pixabay
Gotovo svi koji budu u neposrednom kontaktu obolele osobe, a nemaju imunitet, biće zaraženi, kaže dr Delić.
Dodaje da je osoba zarazna i pet dana pre pojava ospe, i da ne znajući, širi oko sebe. Ističe da su prvi simptomi takci da se mogu pomešati sa prehladom, kijavicom, i da mlađi lekari, koji se s morbilama nisu susretali, jer ih nije bilo, ne mogu odmah da je dijagnostifikuju.
Jedna osoba može da prenese male boginje na 15 ljudi, a kod gripa – na dva čoveka, kaže.
Ističe da je to karakteristika morbila, to brzo širenje.
“Taj virus dovodi do prolaznog pada imuniteta, leukociti koji treba da su 4.000 padaju ispod 3.000 i onda to otvara vrata drugim infekcijama. Imali smo decu koja su dobila tuberkulozu posle morbila”, kaže infektolog koji dodahe da može doći i do sniženog broja trombocita, upale mozga…
“Ona jeste blaga infektivna bolest, ali može daje i kliničku sliku koja može da ima i smrtni ishod”, istakao je.
Posle pojave ospe i drugih znakova, još pet do nedelju dana, osoba je infektivana, kaže pedijatrica. Ona ističe da su neodgovorni roditelji koji zaraženu decu izvode u tržne centre, komentarišući to što se na društvenim mrežama pojavila takva slika.
Pedijatrica naročito ističe kao osetljivu kategoriju decu do pet godina. Oko 30 odsto dece do pet godina može da ima komplikacije, navodi. I kod odraslih su nakon morbila, česte i upale pluća, kažu gosti Novog dana.
Vakcinisanje zdravstvenih radnika
Govoreći o tome što su pojedini zdravtsveni radnici zaraženi, Rakitićeva kaže da je pitanje kad su rođeni, da li su vakcinisani, kojim dozama… I nije loše, s obzirom na to da su na udaru, treba da se uradi analiza, da se odrede antitela na morbile i da se vidi kakav je taj status, dodaje.
Predlaže se da se vakcinišu najmanje u jednoj dozi i to ovoj koja se koristi za decu, koja je dovoljna, pa i posle tri meseca drugom dozom, navodi.
“Od 2020. biće, čujem, obavezno vakcinisanje za zdravstvene radnike, što je dobra ideja”, kaže Rakitićeva.
Edukacija ne preko interneta, već od pedijatara, infektologa
Delić ističe da je neophodna edukacija stanovništva, a da nju treba da preduzmu pedijatri, a ne internet. Ima dobrih informacija na internetu, ali i kontraproduktivnih, kaže, i dodaje da ljudi savete treba da slušaju od pedijatara, imunologa, infektologa.
Neprihvatljivo je meni, kao infektologu, da o tome govore hirurzi, neuropsihijatri, naveo je Delić i poručio kolegama da o tome pričaju ljudi kojima je to uska struka.
“Ja poručujem pedijatrima, ako imate sumnje oko vakcine, raspravite o tome na stručnom sastanku, nemojte sa nekim tim idejama da izađete među laike, oni će to da prihvate… Rešite svoje neodumice na takvima sastancima”, kazao je.
Istakao je da kad prođe sezona morbila, a to je zima, da treba da sednu svi koji su odgovorni za zdravlje ljudi, pa i civilno društvo, i da se razgovara o tome što se desilo: “Svi da sednemo i da vidimo zašto smo došli u takvu situaciju, da imate vakcinu, a da vam ljudi oboljevaju i umiru… Za mene je to neprihvatljivo”.
On je istakao da ima toliko bolesnika na Infektivnoj klinici, da prave preraspodelu mesta i kreveta, i da je to nedopustiva situacija.
Nedopustivo je da bilo ko umre od zarazne bolesti za koju postoji vakcina, naglasio je infektolog Delić.
Rakitićeva primećuje da se situacija menja poslednjih meseci, pa da joj dolaze i predstavnici “antivakcionog pokreta”, jer, kako kaže, i oni polako postaju svesni rizika.
Međutim, ističe da je svake godine minimum 2.000 dece ostalo nevakcinisano u prethodnim godinama, i da je to ozbiljan problem. Pre tri godine je uveden zakon koji podrazumeva da je vakcinacija obavezna protiv 10 bolesti, i danas ne postoj nijedan religijski ili moralan ili bilo koji drugi razlog – samo kontraindikacije mogu da spreče vakcinaciju, zaključila je gošča Novog dana.
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.
Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.
Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Školski kalendar 2026: Kada počinje zimski raspust u Vojvodini, a kada u ostatku Srbije? Detaljno poređenje datuma i vodič za planiranje prolećnog odmora.
Jedan od sastavnih delova srpskog etosa jesu krsne slave, a najviše porodica slavi Nikoljdan koji je pred nama. Deca ponekada ne mogu da podnesu gužvu te se stvara stresna situacija
Kako od matičnih ćelija nastaju srce ili mozak? Otkrijte ulogu morfogena i hemijskih gradijenata koji ćelijama govore njihovu tačnu lokaciju i funkciju u telu.
Da li je moguće pratiti dilataciju grlića materice bez neprijatnog ginekološkog pregleda? Kako da znamo koliko smo otvorene i kada je vreme da krenemo u porodilište?
Koliko godina treba da ima dete da bi sigurno sedelo na prednjem sedištu automobila? Ovaj tekst pruža odgovore na ovo pitanje uz detaljne smernice i zakonske regulative u Srbiji. Sa saznatim rizicima preranog premeštaja dece na prednje sedište, važno je doneti informisane odluke radi njihove bezbednosti tokom vožnje.
Bliže nam se praznici! Da li ste detetu pripremili novogodišnji paketić? Ako niste, obratite pažnju na ovih 5 najčešćih grešaka koje pravimo prirpemajući poklone za mališane
Podela besplatnih vaučera za kupovinu sportske opreme namenjena je deci do završetka redovnog srednjoškolskog školovanja i zaposlenima u predškolskim, osnovnim i srednjim školama na teritoriji Beograda.
Vaučer je jednostavan za korišćenje. Prilikom plaćanja na kasi u prodavnici ili onlajn, pokažite vaučer ili unesite kod sa vaučera kako biste umanjili račun za iznos do 6.000 dinara
Revolucionarno otkriće dr Nijeta: Kako NK ćelije iz krvi pupčanika leče rak? Saznajte kako jedan uzorak postaje 300 terapija i vraća nadu najtežim pacijentima.
HIV pozitivna majka može da rodi potpuno zdravu bebu. Saznajte kako terapija smanjuje rizik prenosa na manje od 1% i zašto je testiranje u trudnoći presudno.
Revolucija u jednoj kapi: Kako matične ćelije iz pupčanika menjaju lečenje najtežih bolesti? Pročitajte najnovija otkrića o borbi protiv leukemije i HIV-a.
Studija je pratila više od 51.000 porođaja, uključujući 4.409 slučajeva u kojima su majke imale abnormalne nivoe hormona štitne žlezde pre trudnoće, tokom trudnoće ili u oba slučaja.
Prevencija i efikasno lečenje pelenskog osipa. Saznajte zašto nastaje ojed i kako ga sprečiti. BENU farmaceuti preporučuju kreme sa cinkom (Sudocrem) i dekspantenolom (Weleda).
Otkrijte najčarobnije božićne vašare u Evropi! Proputujte Budimpeštu, Nirnberg, Beč, Krakov i Prag kroz ovaj pregled najpoznatijih božićnih vašara, koji može postati inspiraciju za nezaboravan praznični doživljaj sa vašom porodicom. Pregledajte tradicionalne proizvode, uživajte u fantastičnoj hrani i piću, i doživite nezaboravne praznične trenutke.
Porodična elektronska muzika nije samo trend; to je poziv da se oslobodite stereotipa o muzici za decu i da unesete veliku dozu energije i zabave u porodične aktivnosti
Autoimuni poremećaj uništava sposobnost tela da proizvodi insulin. Neki pacijenti u eksperimentalnim ispitivanjima uspeli su da je povrate, uz pomoć leka koji se pravi od matičnih ćelija
Lekari KBC Zagreb izveli su izuzetno retku EXIT proceduru: Spasili su novorođenče uklanjajući mu tumor na vratu dok je još bilo povezano pupčanom vrpcom. Detalji medicinskog čuda.
Povišena temperatura u trudnoći: Šta da radite? Saznajte kada potražiti pomoć lekara, koje lekove smete da koristite i kako da se rashladite prirodnim putem.
Druga šansa za život! Upoznajte Stevea Buechlera, koji je pobedio agresivnu leukemiju zahvaljujući transplantaciji matičnih ćelija iz pupčanika. Pročitajte njegovu neverovatnu priču.
Otkrijte tajnu crnog luka koju su znale naše bake! Saznajte kako nauka objašnjava moć ovog prirodnog leka u borbi protiv prehlade, uz jednostavne recepte za celu porodicu.
Saznajte zašto je 20. novembar, Svetski dan deteta, ključan datum za podsećanje na prava i dobrobit dece širom sveta, sa posebnim osvrtom na Konvenciju o pravima deteta.
Kruna, beba od 510g rođena u 23. nedelji, preživela je krvarenja, transfuzije i operacije. Njena priča je dokaz da čuda postoje uz snagu roditelja Saše i Milene. Otkrijte put jednog malog diva.
Novi, mutirani H3N2 soj gripa pokrenuo je najraniju i potencijalno najgoru sezonu u deceniji. Virus izmiče imunitetu. Saznajte zašto je vakcina ključna.
Finski vrtići transformišu zdravlje dece tako što donose šumu na igrališta. Izlaganje dece zemlji, biljkama i mikrobima jača njihov imuni sistem, smanjuje štetne bakterije i poboljšava opšte blagostanje.
Svetski dan prevremeno rođene dece obeležen je danas u Institutu za neonatologiju u Beogradu druženjem osoblja ove ustanove sa bebama i njihovim roditeljima.
Prilika da sačuvamo matične ćelije je samo jedna - na porođaju. Jedna jedinstvena šansa i samo jedna prilika da dugoročno osigurate zdravlje cele porodice.
Ponekad mi je sve što treba da čujem taj poznati glas, osetim tu poznatu toplinu i udahnem tvoj miris. I onda haos nestaje i moj mali svet ponovo postaje miran i tih.
Od danas noćno dežurstvo uvode domovi zdravlja Voždovac, Vračar, Zvezdara, Zemun, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad, Čukarica, Surčin, Kragujevac, Niš i Novi Sad.
Borba za Nikoliju: Prevremeno rođena beba od 820g. Potresna priča o majci koja je 107 dana provela u bolnici, verujući u snagu svog "malog diva" i pobedonosni ishod.
Trikovi pedijatrice za sezonu gripa: 17 esencijalnih saveta o temperaturi, kašlju, vrtiću i antibioticima koji će umiriti svakog roditelja i ojačati dečji imunitet.
Novi krovna pregledna studija u BMJ-u: Nema uverljive uzročne veze između upotrebe paracetamolau trudnoći i rizika od autizma ili ADHD-a kod dece. Slabi dokazi opovrgnuti.
Ove poznate tradicionalne lekove ne biste trebali da uzimate ako počnete da kašljete, jer više odmažu nego što pomažu. Saznajte koje alternative su mnogo bolje
e očekuju nas velike temperaturne oscilacije niti ekstremne vremenske pojave. Vreme je stabilno za putovanja, boravak u prirodi i uživanje u jesenjim bojama.
Ako je beba budna i plače, ne povraća i nema nijedan od gore navedenih simptoma, podignite je i utešite. Ako imaju manje povrede ili udarce stavite hladnu oblogu.
Komentari (0)