Infektolog profesor dr Dragan Delić sa Klinike za infektivne i tropske bolesti KSC kaže da jedna obolela osoba može da prenese male boginje na 15 ljudi i da je nedopustivo da danas bilo ko umre od zarazne bolesti za koju postoji vakcina. Ističe da je bitna revakcinacija. Poziva ljude da se informišu kod pedijatara, infektologa, a ne na internetu.
Epidemija malih boginja se širi. Prema poslednjim podacima, od morbila je obolelo oko 1.114 osoba. Krajem prošle godine male boginje odnele su i prvi život i to nakon 20 godina. Preminuo je muškarac star 30 godina, dok je početkom ove godine preminulo i dvogodišnje dete u Nišu.
Dnevni list Blic navodi je oko 15 zaposlenih u Urgentnom centru KCS, među kojima su lekari, medicinski tehničari i čistačice, obolelo je od malih boginja.
Infektolog profesor dr Dragan Delić sa Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije upozorava da više od 240.000 ljudi godišnje umre u svetu od morbile i naglašava da je to jedna aktuelna bolest.
Upozorava da je obuhvat vakcinacije u našoj zemlji pao na nizak nivo.
Morbili iz Rumunije nisu se prelili u Vojvodinu, jer tamo očito postoji dobar obuhvat vakcinisanja, nama je to došlo sa juga, sa Kosova, gde je obuhvat manju, navodi gost Novog dana.
Infektolog naglašava i da je potrebna revakcinacija za odrasle.
Foto: Pixabay
Zakon o zdravstvenoj zaštiti podrazumeva da je vakcinacija obavezna, i to dve doze – jedna u drugoj i jedna u sedmoj godini za decu, podseća doktorka Nevenka Rakitić, pedijatar.
Rođeni posle 1971. godine su primali jednu dozu vakcina – monovalentne, samo protiv morbila, a od 1981. je bila ona obavezna, dok se 1993. godine uvodi MMR, koja pored morbila štiti i od zaušaka, pojašnjava pedijatrica.
Revakcinacija je isto tako važna, saglasni su gosti Novog dana, zbog kolektivnog imuniteta.
“Da bi postojao taj kolektivni imunitet kao štit mora da bude vakcinisano 95 odsto populacije, pričamo o dečjoj… Prošle godine je obuhvat bio katastrofalan, u Nišu 30, u Beogradu oko 50 odsto”, kaže Rakitićeva, koja i konstatuje da je poslednjih meseci, ipak, obuhvat povećan.
Ističe da je morala da se desi epidemija i da dođe do dva smrtna slučaja da bi roditelji malo razmislili o riziku kojima izlažu svoju decu. Kako je naglasila, rizik nije samo po njihovu decu, već i po bebe kojima se ne daje vakcina, ispod godinu dana, po trudnice, imuno-kompromitovane osobe koje imaju hronične bolesti.
“Dezinformacije su širene godinama na medijima, internetu, blogovima, a nažalost i neki lekari su učestvovali u toj antivakcinacionoj kampanji”, kaže gošća Novog dana.
Najveći strahovi roditelja su, prenosi, od autizma, iako je to zasnovano na jednoj staroj, pobijenoj teoriji, zatim da vakcine poseduju neke toksične supstance, pa se pominje živa i treći je da je vakcinacija nepotrebna, jer je protiv bolesti koje su izumrle, i ne postoje. Ali, zaboravlja se, kaže gošća N1, da su upravo, zahvaljujući vakcinaciji, one su izumrle.
Foto: Pixabay
Gotovo svi koji budu u neposrednom kontaktu obolele osobe, a nemaju imunitet, biće zaraženi, kaže dr Delić.
Dodaje da je osoba zarazna i pet dana pre pojava ospe, i da ne znajući, širi oko sebe. Ističe da su prvi simptomi takci da se mogu pomešati sa prehladom, kijavicom, i da mlađi lekari, koji se s morbilama nisu susretali, jer ih nije bilo, ne mogu odmah da je dijagnostifikuju.
Jedna osoba može da prenese male boginje na 15 ljudi, a kod gripa – na dva čoveka, kaže.
Ističe da je to karakteristika morbila, to brzo širenje.
“Taj virus dovodi do prolaznog pada imuniteta, leukociti koji treba da su 4.000 padaju ispod 3.000 i onda to otvara vrata drugim infekcijama. Imali smo decu koja su dobila tuberkulozu posle morbila”, kaže infektolog koji dodahe da može doći i do sniženog broja trombocita, upale mozga…
“Ona jeste blaga infektivna bolest, ali može daje i kliničku sliku koja može da ima i smrtni ishod”, istakao je.
Posle pojave ospe i drugih znakova, još pet do nedelju dana, osoba je infektivana, kaže pedijatrica. Ona ističe da su neodgovorni roditelji koji zaraženu decu izvode u tržne centre, komentarišući to što se na društvenim mrežama pojavila takva slika.
Pedijatrica naročito ističe kao osetljivu kategoriju decu do pet godina. Oko 30 odsto dece do pet godina može da ima komplikacije, navodi. I kod odraslih su nakon morbila, česte i upale pluća, kažu gosti Novog dana.
Vakcinisanje zdravstvenih radnika
Govoreći o tome što su pojedini zdravtsveni radnici zaraženi, Rakitićeva kaže da je pitanje kad su rođeni, da li su vakcinisani, kojim dozama… I nije loše, s obzirom na to da su na udaru, treba da se uradi analiza, da se odrede antitela na morbile i da se vidi kakav je taj status, dodaje.
Predlaže se da se vakcinišu najmanje u jednoj dozi i to ovoj koja se koristi za decu, koja je dovoljna, pa i posle tri meseca drugom dozom, navodi.
“Od 2020. biće, čujem, obavezno vakcinisanje za zdravstvene radnike, što je dobra ideja”, kaže Rakitićeva.
Edukacija ne preko interneta, već od pedijatara, infektologa
Delić ističe da je neophodna edukacija stanovništva, a da nju treba da preduzmu pedijatri, a ne internet. Ima dobrih informacija na internetu, ali i kontraproduktivnih, kaže, i dodaje da ljudi savete treba da slušaju od pedijatara, imunologa, infektologa.
Neprihvatljivo je meni, kao infektologu, da o tome govore hirurzi, neuropsihijatri, naveo je Delić i poručio kolegama da o tome pričaju ljudi kojima je to uska struka.
“Ja poručujem pedijatrima, ako imate sumnje oko vakcine, raspravite o tome na stručnom sastanku, nemojte sa nekim tim idejama da izađete među laike, oni će to da prihvate… Rešite svoje neodumice na takvima sastancima”, kazao je.
Istakao je da kad prođe sezona morbila, a to je zima, da treba da sednu svi koji su odgovorni za zdravlje ljudi, pa i civilno društvo, i da se razgovara o tome što se desilo: “Svi da sednemo i da vidimo zašto smo došli u takvu situaciju, da imate vakcinu, a da vam ljudi oboljevaju i umiru… Za mene je to neprihvatljivo”.
On je istakao da ima toliko bolesnika na Infektivnoj klinici, da prave preraspodelu mesta i kreveta, i da je to nedopustiva situacija.
Nedopustivo je da bilo ko umre od zarazne bolesti za koju postoji vakcina, naglasio je infektolog Delić.
Rakitićeva primećuje da se situacija menja poslednjih meseci, pa da joj dolaze i predstavnici “antivakcionog pokreta”, jer, kako kaže, i oni polako postaju svesni rizika.
Međutim, ističe da je svake godine minimum 2.000 dece ostalo nevakcinisano u prethodnim godinama, i da je to ozbiljan problem. Pre tri godine je uveden zakon koji podrazumeva da je vakcinacija obavezna protiv 10 bolesti, i danas ne postoj nijedan religijski ili moralan ili bilo koji drugi razlog – samo kontraindikacije mogu da spreče vakcinaciju, zaključila je gošča Novog dana.
Infektolog profesor dr Dragan Delić sa Klinike za infektivne i tropske bolesti KSC kaže da jedna obolela osoba može da prenese male boginje na 15 ljudi i da je nedopustivo da danas bilo ko umre od zarazne bolesti za koju postoji vakcina. Ističe da je bitna revakcinacija. Poziva ljude da se informišu kod pedijatara, infektologa, a ne na internetu.
Epidemija malih boginja se širi. Prema poslednjim podacima, od morbila je obolelo oko 1.114 osoba. Krajem prošle godine male boginje odnele su i prvi život i to nakon 20 godina. Preminuo je muškarac star 30 godina, dok je početkom ove godine preminulo i dvogodišnje dete u Nišu.
Dnevni list Blic navodi je oko 15 zaposlenih u Urgentnom centru KCS, među kojima su lekari, medicinski tehničari i čistačice, obolelo je od malih boginja.
Infektolog profesor dr Dragan Delić sa Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije upozorava da više od 240.000 ljudi godišnje umre u svetu od morbile i naglašava da je to jedna aktuelna bolest.
Upozorava da je obuhvat vakcinacije u našoj zemlji pao na nizak nivo.
Morbili iz Rumunije nisu se prelili u Vojvodinu, jer tamo očito postoji dobar obuhvat vakcinisanja, nama je to došlo sa juga, sa Kosova, gde je obuhvat manju, navodi gost Novog dana.
Infektolog naglašava i da je potrebna revakcinacija za odrasle.
Foto: Pixabay
Zakon o zdravstvenoj zaštiti podrazumeva da je vakcinacija obavezna, i to dve doze – jedna u drugoj i jedna u sedmoj godini za decu, podseća doktorka Nevenka Rakitić, pedijatar.
Rođeni posle 1971. godine su primali jednu dozu vakcina – monovalentne, samo protiv morbila, a od 1981. je bila ona obavezna, dok se 1993. godine uvodi MMR, koja pored morbila štiti i od zaušaka, pojašnjava pedijatrica.
Revakcinacija je isto tako važna, saglasni su gosti Novog dana, zbog kolektivnog imuniteta.
“Da bi postojao taj kolektivni imunitet kao štit mora da bude vakcinisano 95 odsto populacije, pričamo o dečjoj… Prošle godine je obuhvat bio katastrofalan, u Nišu 30, u Beogradu oko 50 odsto”, kaže Rakitićeva, koja i konstatuje da je poslednjih meseci, ipak, obuhvat povećan.
Ističe da je morala da se desi epidemija i da dođe do dva smrtna slučaja da bi roditelji malo razmislili o riziku kojima izlažu svoju decu. Kako je naglasila, rizik nije samo po njihovu decu, već i po bebe kojima se ne daje vakcina, ispod godinu dana, po trudnice, imuno-kompromitovane osobe koje imaju hronične bolesti.
“Dezinformacije su širene godinama na medijima, internetu, blogovima, a nažalost i neki lekari su učestvovali u toj antivakcinacionoj kampanji”, kaže gošća Novog dana.
Najveći strahovi roditelja su, prenosi, od autizma, iako je to zasnovano na jednoj staroj, pobijenoj teoriji, zatim da vakcine poseduju neke toksične supstance, pa se pominje živa i treći je da je vakcinacija nepotrebna, jer je protiv bolesti koje su izumrle, i ne postoje. Ali, zaboravlja se, kaže gošća N1, da su upravo, zahvaljujući vakcinaciji, one su izumrle.
Foto: Pixabay
Gotovo svi koji budu u neposrednom kontaktu obolele osobe, a nemaju imunitet, biće zaraženi, kaže dr Delić.
Dodaje da je osoba zarazna i pet dana pre pojava ospe, i da ne znajući, širi oko sebe. Ističe da su prvi simptomi takci da se mogu pomešati sa prehladom, kijavicom, i da mlađi lekari, koji se s morbilama nisu susretali, jer ih nije bilo, ne mogu odmah da je dijagnostifikuju.
Jedna osoba može da prenese male boginje na 15 ljudi, a kod gripa – na dva čoveka, kaže.
Ističe da je to karakteristika morbila, to brzo širenje.
“Taj virus dovodi do prolaznog pada imuniteta, leukociti koji treba da su 4.000 padaju ispod 3.000 i onda to otvara vrata drugim infekcijama. Imali smo decu koja su dobila tuberkulozu posle morbila”, kaže infektolog koji dodahe da može doći i do sniženog broja trombocita, upale mozga…
“Ona jeste blaga infektivna bolest, ali može daje i kliničku sliku koja može da ima i smrtni ishod”, istakao je.
Posle pojave ospe i drugih znakova, još pet do nedelju dana, osoba je infektivana, kaže pedijatrica. Ona ističe da su neodgovorni roditelji koji zaraženu decu izvode u tržne centre, komentarišući to što se na društvenim mrežama pojavila takva slika.
Pedijatrica naročito ističe kao osetljivu kategoriju decu do pet godina. Oko 30 odsto dece do pet godina može da ima komplikacije, navodi. I kod odraslih su nakon morbila, česte i upale pluća, kažu gosti Novog dana.
Vakcinisanje zdravstvenih radnika
Govoreći o tome što su pojedini zdravtsveni radnici zaraženi, Rakitićeva kaže da je pitanje kad su rođeni, da li su vakcinisani, kojim dozama… I nije loše, s obzirom na to da su na udaru, treba da se uradi analiza, da se odrede antitela na morbile i da se vidi kakav je taj status, dodaje.
Predlaže se da se vakcinišu najmanje u jednoj dozi i to ovoj koja se koristi za decu, koja je dovoljna, pa i posle tri meseca drugom dozom, navodi.
“Od 2020. biće, čujem, obavezno vakcinisanje za zdravstvene radnike, što je dobra ideja”, kaže Rakitićeva.
Edukacija ne preko interneta, već od pedijatara, infektologa
Delić ističe da je neophodna edukacija stanovništva, a da nju treba da preduzmu pedijatri, a ne internet. Ima dobrih informacija na internetu, ali i kontraproduktivnih, kaže, i dodaje da ljudi savete treba da slušaju od pedijatara, imunologa, infektologa.
Neprihvatljivo je meni, kao infektologu, da o tome govore hirurzi, neuropsihijatri, naveo je Delić i poručio kolegama da o tome pričaju ljudi kojima je to uska struka.
“Ja poručujem pedijatrima, ako imate sumnje oko vakcine, raspravite o tome na stručnom sastanku, nemojte sa nekim tim idejama da izađete među laike, oni će to da prihvate… Rešite svoje neodumice na takvima sastancima”, kazao je.
Istakao je da kad prođe sezona morbila, a to je zima, da treba da sednu svi koji su odgovorni za zdravlje ljudi, pa i civilno društvo, i da se razgovara o tome što se desilo: “Svi da sednemo i da vidimo zašto smo došli u takvu situaciju, da imate vakcinu, a da vam ljudi oboljevaju i umiru… Za mene je to neprihvatljivo”.
On je istakao da ima toliko bolesnika na Infektivnoj klinici, da prave preraspodelu mesta i kreveta, i da je to nedopustiva situacija.
Nedopustivo je da bilo ko umre od zarazne bolesti za koju postoji vakcina, naglasio je infektolog Delić.
Rakitićeva primećuje da se situacija menja poslednjih meseci, pa da joj dolaze i predstavnici “antivakcionog pokreta”, jer, kako kaže, i oni polako postaju svesni rizika.
Međutim, ističe da je svake godine minimum 2.000 dece ostalo nevakcinisano u prethodnim godinama, i da je to ozbiljan problem. Pre tri godine je uveden zakon koji podrazumeva da je vakcinacija obavezna protiv 10 bolesti, i danas ne postoj nijedan religijski ili moralan ili bilo koji drugi razlog – samo kontraindikacije mogu da spreče vakcinaciju, zaključila je gošča Novog dana.
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.
Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.
Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Torta na tri sprata, bend i 200 zvanica – da li su prvi rođendani postali mini svadbe? Saznajte zašto slavlja sve češće pravimo zbog rodbine i očekivanja okoline, a najmanje zbog samog deteta.
Jagode su jedan od najčešćih alergena, zbog čega se ne preporučuju među prvim namirnicama koje uvodite u ishranu bebe. O uvođenju bebi novih namirnica posavetujte se sa pedijatrom...
Osnovne informacije o fenomenu zacenjivanja kod beba i male dece. Saznajte korake koje treba preduzeti i izbegavati i kada je preporučljivo potražiti stručnu medicinsku pomoć.
Na današnji dan 1953. objavljen je pronalazak vakcine protiv dečje paralize. Pročitajte priču o dr Salku i saznajte zašto se ova vakcina danas bebama daje u sklopu kombinovanih vakcina.
Da li ste loša majka ako bebi dajete kupovne kašice umesto da kuvate? Razbijamo mitove o ishrani beba, "organskom" povrću i pritisku koji majke trpe. Saznajte pravu istinu.
„Samo mu curi nos” – da li su roditelji koji dovode prehlađenu decu u vrtić bahati ili su samo očajni zbog posla i manjka pedijatara? Saznajte pravu istinu.
Ne odustajte na šalteru! Vodič za roditelje: Kako da ostvarite pravo na pregled deteta kada nema pedijatra. Uputstvo za prigovore i refundaciju troškova.
Srbiji u 2026. godini nedostaje preko 400 pedijatara. Saznajte koja su najkritičnija mesta, zašto konkursi propadaju i kako ova kriza pogađa roditelje i decu.
Stiže nova generacija nakon Alfe! Da li su to Sigma ili Beta deca? Otkrijte kako će veštačka inteligencija i društvene promene oblikovati mališane rođene nakon 2025. godine.
Tražite savršeno ime za bebu? Otkrijte najlepša domaća i strana imena inspirisana suncem, snegom, kišom i dugom. Pronađite pravu inspiraciju za vašeg mališana!
Mladenci je praznik koji praznuje uspomenu na četrdeset Mučenika Sevaljskih. U pojedinim delovima zemlje mladenčići se mese u svakoj kući a praznik se obeležava u domovima mladih bračnih parova
Finska planira da zameni versku nastavu jedinstvenim predmetom o pogledima na svet za sve učenike. Saznajte kako će izgledati novi predmet "Katsomusoppi" i zašto je izazvao burne reakcije.
Strije, svrab ili suva koža? Mustela ima novo, prirodno rešenje za sve faze majčinstva. Otkrijte Maternity Essential losion i pogodnosti Baby Club-a za pametnu uštedu.
Nova studija otkriva neverovatnu povezanost! Saznajte kako se moždana aktivnost mama i dece potpuno sinhronizuje tokom igre, bez obzira na jezik koji govore.
Glumica Džesi Bakli je svoj pobednički govor na dodeli Oskara posvetila ćerki. Saznajte zašto je "prelepi haos" majčinstva oduševio roditelje širom sveta.
Istorijski iskorak u nauci! Japan je prvi u svetu odobrio lečenje indukovanim pluripotentnim matičnim ćelijama (iPS), donoseći nadu obolelima od srca i Parkinsona.
Grupa roditelja dece vrtića upozorila je na probleme u organizaciji rada i nedostatak vaspitača, uz sumnje da su pojedini zaposleni bili izloženi političkim pritiscima.
Saznajte sve o novim smernicama za porođaj u Srbiji! Prvi Nacionalni vodič donosi humaniji pristup, ukida rutinske procedure i stavlja majku i bebu u fokus.
Vaspitačica, u čijoj smeni je u ponedeljak pre podne petogodišnji dečak samostalno išetao iz vrtića „Boško Buha“ u Čačku, suspendovana je do okončanja disciplinskog postupka.
Sijaj, sijaj zvezdice, tajne svoje pričaj mi. Visoko iznad sveta si sjajem dijamanta sjajiš ti. Sijaj, sijaj zvezdo mala, tajnu tvoju rado bih znala...
Čujete bebu kako vrišti dok se tuširate, a ona zapravo mirno spava? Niste poludeli. Otkrijte nauku iza "fantomskog plača" i zašto vaš mozak stvara ove jezive zvučne halucinacije.
Izbio požar u čačanskom porodilištu zbog kvara na bojleru. Brzom reakcijom osoblja vatra je ugašena. Nema povređenih, bebe i porodilje su na bezbednom.
Šta se desi kad deci oduzmete pametni telefon na 21 dan? Austrijski eksperiment pokazuje frapantan pad depresije kod učenika i neočekivanu paniku roditelja!
Otkrijte najčešće greške koje roditelji prave kada je dete prehlađeno. Od preranog odlaska pedijatru do pretopljavanja i antibiotika – evo kako pravilno reagovati.
Čak 30% višeplodnih trudnoća završi se rođenjem jednog deteta. Šta se biološki dešava kada jedan blizanac "nestane" i kako to utiče na DNK, testove i majku?
Ukoliko planirate trudnoću, neka se na jelovniku partnera obavezno nađu i namirnice koje doprinose da se spermatozoidi brže kreću, imaju bolju strukturu i duži životni vek.
Najnovija studija otkriva prisustvo čak 42 vrste "večnih hemikalija" u posteljici. Pročitajte gde se one kriju u našem domaćinstvu i kako utiču na razvoj ploda.
Ako želite da zaštitite decu, a da pritom vi i dalje imate pristup, postoje jednostavnija i fleksibilnija rešenja. Evo šest opcija koje možete isprobati.
Zagađenje životne sredine povezano je sa nekoliko mentalnih poremećaja - depresijom i anksioznošću, u Evropi, upozorila je Evropska agencija za životnu sredinu
Revolucionarni uspeh u medicini: Primena matičnih ćelija tokom operacije u materici pomaže bebama sa spinom bifidom da prohodaju i smanjuje oštećenja mozga.
Mart mesec je mesec kada počinje proleće, lepi dani su već tu, a zimi se konačno nazire kraj. Za mnoge mame koje očekuju bebu narednih dana - ovo će svakako biti najlepši mesec!
Srbija se suočava sa epidemijom gojaznosti. Povodom Svetskog dana borbe protiv gojaznosti, saznajte kako da zaštitite decu i izgradite zdrave porodične navike.
Razgovor sa ginekologom je uvek informativan i koristan ali često može i da nas zabrine, naročito kad čujemo nešto što nama zvuči kao potencijalno loša stvar, iako je u stvarnosti to...
Zaboravite na nošenje papira od šaltera do šaltera! Od 1. aprila kreće nova faza e-bolovanja koja potpuno digitalizuje isplatu i komunikaciju sa RFZO-om.
Revolucija u porodilištima: „Hodajuća epiduralna” omogućava trudnicama da se slobodno kreću tokom kontrakcija i obezbeđuje lakši i manje bolan porođaj.
Naučnice iz Srbije nominovane za „medicinski Oskar”. Saznajte kako je poznati lek za srčanu slabost prilagođen bebama u vidu minitablete od 2 milimetra.
Trudnice na bolovanju mogu slobodno da putuju. Kancelarija za eUpravu potvrdila je da podaci iz sistema e-Bolovanje nisu vidljivi na graničnim prelazima.
Da možete da izaberete samo jedan posao koji bi robot radio umesto vas, šta bi to bilo? Pročitajte urnebesne odgovore naših roditelja – od peglanja veša do rasprava u školskim Viber grupama!
Da li mačka i beba mogu zajedno? Saznajte kako odrastanje uz mačku zapravo jača bebin imunitet, smanjuje rizik od alergija i podstiče rani emotivni razvoj.
Demografska kriza u Srbiji se nastavlja. Od 2012. do 2025. godine broj stanovnika smanjen je za čak 580.000, uz zabrinjavajući pad broja novorođenih beba.
Umorni ste od traženja sunca po parkovima? Otkrijte besplatnu aplikaciju koja roditeljima pomaže da uvek nađu osunčana mesta za igru i šetnju sa decom.
Saznajte kada niču prvi mlečni zubi, a kada kreće ispadanje i rast stalnih zuba. Pogledajte detaljan kalendar rasta zuba od bebinog 6. meseca do 12. godine!
Upoznajte malu heroinu: Sedmogodišnja Mia Bejts spasila je život ocu pozivom hitnoj službi. Saznajte kako je devojčica iz Ilinoisa ostala mirna i zaslužila priznanje celog grada.
Najlepša imena za bebe od 4 slova: moderna, zvučna i popularna u 2026. godini. Saznajte značenja i pronađite savršeno ime za svoje dete na portalu Bebac.
Saznajte zašto se ljudske bebe rađaju toliko nemoćne u poređenju sa drugim životinjama. Otkrijte šta je „akušerska dilema“ i kako je evolucioni kompromis između veličine mozga i uspravnog hoda oblikovao razvoj naše vrste.
Zaboravite na zimske prehlade i grip! Naučnici su razvili univerzalni sprej za nos koji štiti od virusa, bakterija i alergija. Saznajte detalje studije.
Novo istraživanje otkriva: samo 1 matična ćelija iz pupčanika stvara 14 miliona ćelija za uništavanje tumora! Saznajte zašto je Seracell siguran izbor.
Pričaće ti jednom možda kako sam ja bio što-šta.. pile moje, pače moje malo. Mudrovaće badavani kad me nema da se branim da sam blizu, ne bi im se dalo.
Ideja da svi đaci u Srbiji idu u školu samo prepodne ponovo je otvorila staru raspravu o tome kako izgleda naš obrazovni sistem i koliko je spreman za ozbiljne promene.
Ona je najstarija olimpijska šampionka u istoriji i mama dvojice dečaka kojima je ceo svet. Saznajte kako je Elana Meyers Taylor u Kortini 2026. srušila sve stereotipe o godinama, majčinstvu i deci sa poteškoćama u razvoju.
Paracetamol ili Ibuprofen: Šta je bezbednije za bebu? Nova studija iz 2026. konačno rešava dilemu roditelja i razbija mitove o astmi i ekcemima. Saznajte koji lek odabrati.
Komentari (0)