Pritisak doktora na fundus, odnosno, zid materice, tokom druge faze porođaja, naziva se i Kristelerov zahvat. Kao praksa postoji u našim porodilištima, savremeni istraživači ukazuju da je nedovoljno proučen, pa i kontraverzan, a Svetska zdravstvena organizacija ga ne preporučuje. U javnosti, ovaj zahvat prati loš glas, zbog priča o „naskakanju“ doktora na porodilju i slomljenom rebru za vreme porođaja.
Foto: Printscreen International Society of Ultrasound in Obstetrics and Gynecology (ISUOG)
Šta je Kristelerov zahvat?
Kristelerov zahvat podrazumeva primenu ručnog pritiska na gornji deo materice, koji je usmeren ka porođajnom kanalu. Ovaj manevar se primenjuje u pokušaju da se pomogne spontani vaginalni porođaj i izbegne produžena druga faza porođaja ili potreba za operativnim porođajem. Umesto ručnog pritiska može da se koristi i pojas na naduvavanje.
Kristelerov manevar se obično primenjuje kako bi se ubrzao prolazak glave bebe kroz porođajni kanal.
Indikacije za Kristelerov zahvat?
Do primene Kristelerovog zahvata može da dođe u drugoj fazi porođaja, kada je grlić materice je potpuno proširen (do 10 cm) i kada je potrebno bebu takoreći “izgurati” u spoljni svet.
Indikacije za Kristelerov zahvat uključuju sumnju na ugroženost ploda, distociju i iscrpljenost majke.
Među mogućim posledicama primene Kristelerovog zahvata su distocija ramena ploda, fetalna acidoza, fraktura rebara majke, kidanje perineuma, ruptura materice, dispareunija, stresna urinarna inkontinencija, akutna postpartalna retencija urina i drugo, stoji u studiji koja se bavi vezom između ovog manevra i rizika od cepanja vaginalnih mišića.
U ovoj studiji ocenjeno je da je pritisak na zid materice tokom druge faze porođaja jedan od najkontroverznijih, nedovoljno proučavanih i nedovoljno prijavljenih manevara u akušerstvu.
Istraživanje je pokazalo da su žene nad kojima je izveden Kristelerov zahvat, odnosno istiskivanje bebe pritiskom na zid materice, pretežno imale cepanje vaginalnih mišića u odnosu na žene koje su se porodile spontano.
U drugoj studiji, koja se bavila efektivnošću Kristelerovog zahvata, autori su zaljučili da nema dovoljno dokaza da bi se doneli zaključci o korisnim ili štetnim efektima.
Pritisak na fundus naduvavajućim pojasom tokom drugog stadijuma porođaja može da skrati trajanje druge faze kod žena koje prvi put rađaju i smanjiti učestalost operativnih porođaja, kažu autori, koji istovremeno upozoravaju:
“Nedostaju dokazi o bezbednosti za bebu. Nema dokaza o primeni pritiska na fundus u specifičnim kliničkim situacijama, kao što su nemogućnost majke da potiskuje zbog iscrpljenosti ili nesvesti. Trenutno nema dovoljno dokaza za rutinsku primenu pritiska na fundus na bilo koji način kod žena u drugom stadijumu porođaja.”
SZO: Ne preporučuje se
Izveštaji SZO pokazuju da su
žene izložene trajnim fizičkim, mentalnim i emocionalnim štetama kao rezultat situacija kao što su epiziotomija i Kristelerov manever
bez njihovog pristanka, kaže se u
Evropskom časopisu o akušerstvu iz jula ove godine.
Upotreba Kristelerovog zahvata
jedan je od najproblematičnijih postupaka prilikom porođaja u ginekološko-akušerskim klinikama, stoji u
Izveštaju o tretmanu žena u ginekološko-akušerskim ustanovama, koji su prošle godine uradile advokatice Marina Mijatović, Jelena Stanković i Ivana Soković-Krsmanović na osnovu svedočanstva 200 žena i navodi:
“Mnoge pacijentkinje su opisale svoja loša i traumatična iskustva prilikom preduzimanja ovog zahvata”.
“Zakon o pravima pacijenata predviđa da pacijentkinja ima pravo da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njenog života i zdravlja. Dakle, nijedna mera, a posebno ne invazivna, ne sme se preduzimati bez pristanka, koji mora uslediti tek nakon što pacijentkinja dobije sve potrebne informacije i dovoljno vremena za odlučivanje”, stoji u ovom izveštaju.
Kako je u Nemačkoj?
U istom izveštaju, o svom porođaju u Nemačkoj svedočila je i lekarka poreklom iz Srbije, koja je uporedila prakse dve zemlje.
“Što se tiče Kristlerovog zahvata, to sve zavisi od porodilišta do porodilišta. U nekim je zabranjeno da se koristi, u nekima nije (tu se radi o većim porodilištima gde je viša prometnost) i kada se radi, radi uz saradnju žene. Žena kaže kada ima napon da gura, i onda se uz taj napon lagano pritiska stomak da se pomogne. Ne naskače se divljački na stomak”, navodi ova lekarka.
Kristelerov zahvat
je zabranjen u Velikoj Britaniji i, generalno gledano,
ne preporučuje se u mnogim medicinskim ustanovama u Sjedinjenim Američkim Državama, navodi se na
vebsajtu Brown&Barron.
S druge strane, imamo slučaj iz Hrvatske, gde je 2007. godine
jedan ginekolog osuđen na godinu i po dana zatvora zbog nestručnog vođenja porođaja.
Kako je preneo Radio 021, pošto su nastupile komplikacije, on nije odmah pozvao dežurnog lekara. „Kada je to učinio dvojica lekara nisu se odlučila za carski rez, već za takozvani Kristelerov zahvat, pri čemu su porodilji slomili rebro, dok je dete zadobilo trajna oštećenja”.
Kako dalje?
Nakon što je porodilja Marica Mihajlović iz Sremske Mitrovice optužila lekara koji ju je porađao za akušersko nasilje i njegovog hapšenja, očekuje se da lekari i medicinska struka daju svoju reč o primeni Kristelerovog zahvata u našim ginekološko-akušerskim klinikama.
Samo struka može da proceni kako i kada se primenjuje i u kojoj meri je potreban. Međutim, ono što je istovremeno potrebno budućim mamama je ne samo više informacija, već i saradnja i empatija u praksi, kako bi se izgradilo narušeno poverenje u institucije u kojima se rađa život.