Većina osoba koje pate od SAP-a prve simptome oseti u jesen, a oni se nastavljaju tokom zimskih meseci, iscrpljujući energiju i negativno utičući na raspoloženje.
Simptomi SAP-a obično počinju i završavaju u približno isto vreme svake godine. Iako se simptomi sezonskog afektivnog poremećaja ponekad pogrešno shvataju kao obična „zimska depresija“ ili prolazno loše raspoloženje, važno je znati da se radi o stvarnom i prepoznatom zdravstvenom problemu, prenosi Net.hr.
Nemojte zanemarivati te osećaje niti misliti da ih morate sami prevazići, navodi Klinika Mejo.
Simptomi sezonskog afektivnog poremećaja
Većina osoba koje pate od SAP-a prve simptome oseti u jesen, a oni se nastavljaju tokom zimskih meseci, iscrpljujući energiju i negativno utičući na raspoloženje.
Kako dani postaju duži i sunčaniji, simptomi se najčešće povlače u proleće i leto. Ipak, kod manjeg broja ljudi poremećaj se javlja u obrnutom obrascu – simptomi počinju u proleće ili rano leto, a nestaju s dolaskom jeseni i zime.
U oba slučaja, simptomi mogu biti blagi na početku, ali se s vremenom pojačavaju.
Znakovi i simptomi SAP-a mogu uključivati:
- osećaj bezvoljnosti, tuge ili potištenosti većinu dana, gotovo svakog dana
- gubitak interesovanja za aktivnosti koje ste ranije voleli
- nizak nivo energije i osećaj umora
- poteškoće sa spavanjem, često prekomerno spavanje
- povećanu želju za hranom bogatom ugljenim hidratima, prejedanje i dobijanje na težini – probleme s koncentracijom
- osećaj beznađa, bezvrednosti ili krivice
- misli o tome da ne želite da živite
Jesenji i zimski SAP
Simptomi karakteristični za zimski oblik SAP-a, poznat i kao „zimska depresija“, uključuju:
- preterano spavanje
- promene apetita, posebno želju za ugljenim hidratima
- dobijanje na težini
- umor i manjak energije
Prolećni i letnji SAP
Simptomi koji se javljaju u proleće ili leto, poznati kao „letnja depresija“, mogu uključivati:
- probleme sa spavanjem (nesanicu)
- slabiji apetit
- gubitak težine
- nemir ili anksioznost
- povećanu razdražljivost
Sezonske promene i bipolarni poremećaj
Osobe koje boluju od bipolarnog poremećaja imaju veći rizik od sezonskog afektivnog poremećaja. Kod nekih pacijenata epizode manije mogu biti povezane s određenim godišnjim dobima.
Na primer, proleće i leto mogu doneti simptome manije ili blaže manične epizode (hipomanije), anksioznosti, nemira i razdražljivosti, dok se depresivne epizode češće javljaju u jesen i zimu.
Kada potražiti lekarsku pomoć?
Povremeno je normalno osećati se tužno ili bezvoljno. Međutim, ako ti osećaji traju danima i ne možete da pronađete motivaciju za aktivnosti koje inače volite, važno je da se obratite lekaru.
Posebno je važno potražiti pomoć ako su se promenili vaši obrasci spavanja i apetita, ako posežete za alkoholom kako biste se osećali bolje ili ako imate osećaj beznađa ili negativne misli.
Pravovremeno prepoznavanje simptoma i preduzimanje odgovarajućih koraka može vam pomoći da održite stabilno raspoloženje i motivaciju tokom cele godine.
Izvor: N1





























































































































































Komentari (0)