Statistika govori da je u Evropi sve manje beba. Razloga za to je mnogo, a među njima značajno mesto zauzima nemogućnost začeća, zbog neplodnosti muškarca ili žene. Nedavno su objavljeni rezultati španskog istraživanja po kojem muškarci koji jedu dosta mesnih prerađevina i punomasnih mlečnih proizvoda imaju semenu tečnost lošijeg kvaliteta od onih u čijoj je ishrani više voća, povrća i posnih mlečnih proizvoda.
Vođa ovog istraživanja dr Hajme Mendiola objašnjava da antioksidanti iz voća i povrća, kao što su vitamin Ce i likopen, možda pomažu da se sperma sačuva od oštećenja. Ovo nije prvi put da se ustanovi da su muškarci koji u ishrani pretežno koriste meso i mesne prerađevine u riziku od neplodnosti. Do sličnih rezultata došla je i prošlogodišnja studija u Engleskoj.
Druge studije upozoravaju na to da žene koje dnevno piju više od četiri šoljice crne kafe takođe mogu imati problema sa začećem. Na crnoj listi su i alkohol i duvan. Najnovije istraživanje, sprovedeno na Harvardu, upućuje na to da zasićene masne kiseline utiču i na plodnost žena. Povećanje zastupljenosti masti u ishrani za dva posto povećava rizik od neplodnosti za čak 73 posto.
– Stil života i pravilna ishrana nisu jedini uslov veće ili manje plodnosti, ali jednim delom utiču na nju – kaže dr Leposava Protić. – Više voća i povrća, manje mesa, pogotovo crvenog i masnog, opšta su pravila nutricionista za pravilnu ishranu. Ako se obroku dodaju i žitarice i koštunjavo voće, zdravlje čoveka svakako će biti bolje.
Poznato je i da duvan, alkohol i mnogo crne kafe nisu dobri za zdravlje, tako da rezultati najnovijih istraživanja nisu otkrili ništa posebno novo. Kako se Vojvođani oslanjaju na ishranu bogatu mesnim prerađevinama, svinjetini, masnim sirevima, ostaje pitanje da li je i to razlog što imamo nizak prirodni priraštaj.
U nastojanju da pronađu najbolje uslove za začeće beba, izraelski lekari su istraživali koje godišnje doba je najpovoljnije za to. Došlo se do zaključka da je proleće "najplodnije" doba. Tvrdi se da su embrioni stvoreni u proleće kvalitetniji od onih koji su nastali u drugim godišnjim dobima. Teorija o većoj plodnosti u proleće ima mnogo. Neki istraživači tvrde da je plodnost muškarca tada veća zbog broja spermatozoida većeg nego leti, na primer, ali i da ženski biološki sat najbolje uslove za oplodnju smešta baš u proleće.
Vojvođani se mogu dičiti plodnošću
– Sa sigurnošću se može tvrditi da pada plodnosti stanovništva Vojvodine nema – kaže genetičar prof. dr Aleksandar Krstić. – Plodnost je normalna, ali se manje beba rađa zbog abortusa. Mnoga istraživanja sprovedena kod nas govore u prilog tome da sposobnost reprodukcije stanovništva Vojvodine nije opala.
Naša genetska studija populacije Pokrajine pokazuje da kod svih naroda i nacionalnih manjina koji tu žive dolazi do opadanja rađanja. Ali kada smo ispitivali genetsku strukturu, našli smo da svaki narod ima u sebi ogromnu genetsku raznolikost koja se kreće do 94,6 odsto. To pokazuje da je u Vojvodini, koja je bila izložena mnogim mešanjima stanovništva, stvoren populacioni model, koji smo nazvali panonski varijetet, a koji ima odličnu genetsku osnovu za reprodukciju.
Komentari (0)