Foto: Bebac AI

Matične ćelije regenerišu neurone i krvne sudove nakon moždanog udara

Izvor: Bebac

Istraživači koji su indukovali ili izazvali moždane udare kod miševa, a zatim transplantovali ljudske neuralne matične ćelije u njihov mozak, otkrili su da su neuroni i krvni sudovi regenerisani.

Posledice moždanog udara mogu biti katastrofalne. U zavisnosti od toga koliko dugo je mozak lišen kiseonika i hranljivih materija kada je prekinut dotok krvi, komplikacije mogu varirati od gubitka pamćenja do oštećenja govora, pa čak i paralize. Neki pacijenti se oporave, dok drugi žive sa trajnim oštećenjem — otprilike polovina preživelih od moždanog udara ostaje onesposobljena zbog oštećenja mozga.

Transplantacija matičnih ćelija bi jednog dana mogla da preokrene oštećenja koja su se smatrala nepovratnim.

Neurolozi Kristijan Takenberg (Christian Tackenberg, sa Univerziteta u Cirihu) i Ruslan Rust (Ruslan Rust, sa Univerziteta Južne Kalifornije) sarađivali su na istraživanju potencijalne terapije koja koristi pluripotentne matične ćelije — koje mogu da se preobrate u skoro bilo koju vrstu tkiva — za lečenje dugotrajnih simptoma moždanog udara. Indukovali su moždane udare kod miševa i transplantovali ljudske neuralne matične ćelije u njihov mozak, što je pokazalo da matične ćelije imaju potencijal da stvaraju nove neurone i uključe druge regenerativne procese.

“[Neuralne matične ćelije] preživljavaju duže od pet nedelja, diferenciraju se prvenstveno u zrele neurone i doprinose reakcijama tkiva povezanim sa regeneracijom, uključujući angiogenezu (stvaranje novih krvnih sudova), popravku krvno-moždane barijere, smanjenu upalu i neurogenezu (stvaranje neurona)”, napisali su Takenberg i Rust u studiji nedavno objavljenoj u časopisu Nature Communications.

Postoje dve glavne vrste moždanog udara: ishemijski i hemoragični. Ishemijski moždani udar je blokada arterije koja vodi ka mozgu i obično je rezultat krvnog ugruška nastalog taloženjem plaka. Hemoragični moždani udar, sa druge strane — koji ponekad (ali ne uvek) može biti uzrokovan cerebralnom aneurizmom — je mnogo ređi i uključuje pucanje krvnog suda sa curenjem krvi u okolna tkiva i stvaranjem pritiska. Istraživači su odlučili da indukovaju ishemijske moždane udare kod miševa, jer su oni znatno češći kod ljudi (otprilike svaka četvrta odrasla osoba će doživeti ishemijski moždani udar).

Nakon nedelju dana, miševima nakon moždanog udara, transplantovane su ljudske neuralne matične ćelije u oštećene delove mozga. Moždani udar je već doveo do masovnog smanjenja protoka krvi, što je uzrokovalo odumiranje tkiva i motoričko oštećenje. Međutim, odmah nakon tretmana, lezije su se neznatno smanjile. Napredak transplantovanih ćelija je zatim praćen putem bioluminiscentnog snimanja, a bilo je potrebno dve nedelje da signali sjaja počnu da se pojačavaju, što je istraživačima sugerisalo da je povređenom mozgu koji je tek pretrpeo moždani udar potrebno vreme da se stabilizuje pre tretmana.


Efekti transplantacije su bili zadivljujući. Upalni odgovor se smanjio. Generisani su novi neuroni, koji su mogli da komuniciraju sa preživelim neuronima. Neuriti — razgranati izdanci koji se protežu iz neurona — proširili su se do motornog korteksa (koji kontroliše voljne pokrete) i somatosenzornog korteksa (koji obrađuje dodir, pritisak, bol i druge senzorne informacije). Neki neuriti su čak stigli do cingulatnog korteksa, koji je zadužen za donošenje odluka, radnu memoriju, smišljanje odgovora i obavljanje zadataka.

Transplantacija je takođe pomogla u regeneraciji ćelija koje formiraju krvne sudove. Motoričke veštine kod miševa su se takođe poboljšale kao rezultat regeneracije mozga.

“Ova otkrića bi mogla biti relevantna ne samo za terapiju moždanog udara, već i za lečenje šireg spektra akutnih neuroloških povreda koje uključuju gubitak neurona”, napisali su Rust i Takenberg.

Iako transplantacija neuralnih matičnih ćelija još nije pokušana na ljudima, postoje neki aspekti tretmana koji bi se mogli modifikovati za upotrebu kod ljudi. Istraživači sada razmatraju injekciju kao način za isporuku matičnih ćelija umesto invazivnijih kalemova korišćenih kod miševa. Jednog dana, možda će biti moguće ne samo oporaviti se od moždanog udara, već i napredovati.

Izvor: Popular Mechanics

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa

Istraživači koji su indukovali ili izazvali moždane udare kod miševa, a zatim transplantovali ljudske neuralne matične ćelije u njihov mozak, otkrili su da su neuroni i krvni sudovi regenerisani.

Posledice moždanog udara mogu biti katastrofalne. U zavisnosti od toga koliko dugo je mozak lišen kiseonika i hranljivih materija kada je prekinut dotok krvi, komplikacije mogu varirati od gubitka pamćenja do oštećenja govora, pa čak i paralize. Neki pacijenti se oporave, dok drugi žive sa trajnim oštećenjem — otprilike polovina preživelih od moždanog udara ostaje onesposobljena zbog oštećenja mozga.

Transplantacija matičnih ćelija bi jednog dana mogla da preokrene oštećenja koja su se smatrala nepovratnim.

Neurolozi Kristijan Takenberg (Christian Tackenberg, sa Univerziteta u Cirihu) i Ruslan Rust (Ruslan Rust, sa Univerziteta Južne Kalifornije) sarađivali su na istraživanju potencijalne terapije koja koristi pluripotentne matične ćelije — koje mogu da se preobrate u skoro bilo koju vrstu tkiva — za lečenje dugotrajnih simptoma moždanog udara. Indukovali su moždane udare kod miševa i transplantovali ljudske neuralne matične ćelije u njihov mozak, što je pokazalo da matične ćelije imaju potencijal da stvaraju nove neurone i uključe druge regenerativne procese.

“[Neuralne matične ćelije] preživljavaju duže od pet nedelja, diferenciraju se prvenstveno u zrele neurone i doprinose reakcijama tkiva povezanim sa regeneracijom, uključujući angiogenezu (stvaranje novih krvnih sudova), popravku krvno-moždane barijere, smanjenu upalu i neurogenezu (stvaranje neurona)”, napisali su Takenberg i Rust u studiji nedavno objavljenoj u časopisu Nature Communications.

Postoje dve glavne vrste moždanog udara: ishemijski i hemoragični. Ishemijski moždani udar je blokada arterije koja vodi ka mozgu i obično je rezultat krvnog ugruška nastalog taloženjem plaka. Hemoragični moždani udar, sa druge strane — koji ponekad (ali ne uvek) može biti uzrokovan cerebralnom aneurizmom — je mnogo ređi i uključuje pucanje krvnog suda sa curenjem krvi u okolna tkiva i stvaranjem pritiska. Istraživači su odlučili da indukovaju ishemijske moždane udare kod miševa, jer su oni znatno češći kod ljudi (otprilike svaka četvrta odrasla osoba će doživeti ishemijski moždani udar).

Nakon nedelju dana, miševima nakon moždanog udara, transplantovane su ljudske neuralne matične ćelije u oštećene delove mozga. Moždani udar je već doveo do masovnog smanjenja protoka krvi, što je uzrokovalo odumiranje tkiva i motoričko oštećenje. Međutim, odmah nakon tretmana, lezije su se neznatno smanjile. Napredak transplantovanih ćelija je zatim praćen putem bioluminiscentnog snimanja, a bilo je potrebno dve nedelje da signali sjaja počnu da se pojačavaju, što je istraživačima sugerisalo da je povređenom mozgu koji je tek pretrpeo moždani udar potrebno vreme da se stabilizuje pre tretmana.


Efekti transplantacije su bili zadivljujući. Upalni odgovor se smanjio. Generisani su novi neuroni, koji su mogli da komuniciraju sa preživelim neuronima. Neuriti — razgranati izdanci koji se protežu iz neurona — proširili su se do motornog korteksa (koji kontroliše voljne pokrete) i somatosenzornog korteksa (koji obrađuje dodir, pritisak, bol i druge senzorne informacije). Neki neuriti su čak stigli do cingulatnog korteksa, koji je zadužen za donošenje odluka, radnu memoriju, smišljanje odgovora i obavljanje zadataka.

Transplantacija je takođe pomogla u regeneraciji ćelija koje formiraju krvne sudove. Motoričke veštine kod miševa su se takođe poboljšale kao rezultat regeneracije mozga.

“Ova otkrića bi mogla biti relevantna ne samo za terapiju moždanog udara, već i za lečenje šireg spektra akutnih neuroloških povreda koje uključuju gubitak neurona”, napisali su Rust i Takenberg.

Iako transplantacija neuralnih matičnih ćelija još nije pokušana na ljudima, postoje neki aspekti tretmana koji bi se mogli modifikovati za upotrebu kod ljudi. Istraživači sada razmatraju injekciju kao način za isporuku matičnih ćelija umesto invazivnijih kalemova korišćenih kod miševa. Jednog dana, možda će biti moguće ne samo oporaviti se od moždanog udara, već i napredovati.

Izvor: Popular Mechanics

Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Petak, 05.12.2025
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

No tags found for this post.

Pretražite ostale tekstove iz kategorije Matične ćelije

Najnovije