Foto:

Aluminijum u dečjoj hrani se ne ispituje

Izvor: Bebac.com

Dijetetski proizvodi namenjeni odojčadi koji se ispituju u Srbiji u pogledu sastava ispunjavaju uslove koje propisuje Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda, ali kako taj pravilnik ne predviđa ispitivanje sadržaja aluminijuma u dečjoj hrani, njegovo prisustvo se i ne ispituje rutinski.

Ni na nivou Evrope ne postoji harmonizovana regulativa o maksimalno dozvoljenim količinama aluminijuma kao kontaminenta, ali postoji trend da se smanji unos aluminijuma iz svih dijetetskih izvora. 
Tokom 2012. godine u laboratorijama instituta i zavoda za javno zdravlje je ispitana fizičko hemijska ispravnost 132 uzorka formula za odojčad domaćeg porekla i 280 uzoraka formula za odojčad iz uvoza, saopšteno je Tanjugu u Centru za higijenu i humanu ekologiju Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”. 
Kod 82,57 odsto uzoraka domaćeg porekla i 61,07 odsto uzoraka iz uvoza je obavljeno ispitivanje sastava, pri čemu su svi ispitani uzorci ispunjavali uslove koje u pogledu sastava propisuje Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda. 
Pored toga, u laboratorijama, u okviru programa monitoringa, obavljeno je i ispitivanje fizičko hemijske ispravnosti 382 uzorka formula za odojčad, a kod 89 odsto tih uzoraka je urađeno ispitivanje sastava. 
U Srbiji zdravstvenu ispravnost dijetetskih proizvoda kojima pripadaju formule za odojčad bliže uređuje Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda koji je usklađen sa evropskom regulativom za ovu oblast, ali taj pravilnik ne predviđa ispitivanje sadržaja aluminijuma u dečjoj hrani. 
Na nivou Evrope ne postoji harmonizovana regulativa o maksimalno dozvoljenim količinama aluminijuma kao kontaminenta, ali postoji trend da se smanji unos aluminijuma kao kontaminenta iz svih dijetetskih izvora, uključujući i aditive koji sadrže jedinjenja aluminijuma. 
Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) je, na zahtev Evropske komisije 2006. godine, reevaluirala prethodno uspostavljeni tolerišući nedeljni unos aluminijuma i smanjila ga sa sedam miligrama na kilogram na jedan miligram na kilogram telesne težine. 
Prema podacima “Batuta”, pravilnicima o maksimalno dozvoljenim količinama ostataka sredstava za zaštitu bilja u hrani i hrani za životinje i o hrani za životinje za koju se utvrđuju maksimalno dozvoljene količine ostataka sredstava za zaštitu bilja takođe je usklađen s evropskom regulativom. 
Međutim, Pravilnikom, koji propisuje maksimalno dozvoljene količine određenih kontaminenata u hrani i hrani za životinje, nije predviđeno ispitivanje sadržaja aluminijuma u hrani i hrani za životinje. 
Ispitivanje sadržaja aluminijuma se ne obavlja rutinski i “Batut” ne raspolaže podacima o ispitivanjima koja su obavljena van mreže instituta i zavoda, kao ni informacijom da li je slučaj prisustva aluminijuma u formulama za odojčad zabeležen u našoj zemlji. 
Posledice po zdravlje bebe, ako u hrani za odojčad ima aluminijuma mogu biti značajne, jer aluminijum spada u veoma rasprostranjene elemente u prirodi i čini 7,3 odsto zemljine kore. 
U zavisnosti od podneblja, aluminijum se može naći prvenstveno u namirnicama biljnog porekla. 
Inače, kontaminacija životne sredine aluminijumom je najčešća iz zemljišta (kao proizvod erozije tla), industrijske prašine, preko otpadnih voda, iz industrije elektroprovodnika, raznih legura… 
Aluminijum se ne može stvoriti u organizmu, već se u organizam može uneti putem hrane i vode, pri čemu se njegove soli ne resorbuju, već se talože u prisustvu fosfata i izlučuju putem stolice. 
Za sada nema dokaza o vezi između aluminijuma i pojave malignih oboljenja, ali se on povezuje sa izvesnim neurološkim poremećajima u poznom životnom dobu kao što je Alćajmerova bolest. 
S druge strane, britanski “Dejli mejl” je nedavno objavio da veštačka formula mleka za bebe sadrži 100 puta više aluminijuma nego majčino mleko, što može prouzrokovati zdravstvene probleme u kasnijim godinama. 
Tragovi metala u mleku pronađeni su u nekim vodećim brendovima i mnogo su većeg nivoa nego što je zakonom propisano u vodi, pokazalo je istraživanje Kili univerziteta u Stafordšajeru. 
Povodom toga, proizvođači navode da oni ne dodaju aluminijum u svoje proizvode, ali da se one često pakuju u aluminujumsku foliju.

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa

Dijetetski proizvodi namenjeni odojčadi koji se ispituju u Srbiji u pogledu sastava ispunjavaju uslove koje propisuje Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda, ali kako taj pravilnik ne predviđa ispitivanje sadržaja aluminijuma u dečjoj hrani, njegovo prisustvo se i ne ispituje rutinski.

Ni na nivou Evrope ne postoji harmonizovana regulativa o maksimalno dozvoljenim količinama aluminijuma kao kontaminenta, ali postoji trend da se smanji unos aluminijuma iz svih dijetetskih izvora. 
Tokom 2012. godine u laboratorijama instituta i zavoda za javno zdravlje je ispitana fizičko hemijska ispravnost 132 uzorka formula za odojčad domaćeg porekla i 280 uzoraka formula za odojčad iz uvoza, saopšteno je Tanjugu u Centru za higijenu i humanu ekologiju Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”. 
Kod 82,57 odsto uzoraka domaćeg porekla i 61,07 odsto uzoraka iz uvoza je obavljeno ispitivanje sastava, pri čemu su svi ispitani uzorci ispunjavali uslove koje u pogledu sastava propisuje Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda. 
Pored toga, u laboratorijama, u okviru programa monitoringa, obavljeno je i ispitivanje fizičko hemijske ispravnosti 382 uzorka formula za odojčad, a kod 89 odsto tih uzoraka je urađeno ispitivanje sastava. 
U Srbiji zdravstvenu ispravnost dijetetskih proizvoda kojima pripadaju formule za odojčad bliže uređuje Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda koji je usklađen sa evropskom regulativom za ovu oblast, ali taj pravilnik ne predviđa ispitivanje sadržaja aluminijuma u dečjoj hrani. 
Na nivou Evrope ne postoji harmonizovana regulativa o maksimalno dozvoljenim količinama aluminijuma kao kontaminenta, ali postoji trend da se smanji unos aluminijuma kao kontaminenta iz svih dijetetskih izvora, uključujući i aditive koji sadrže jedinjenja aluminijuma. 
Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) je, na zahtev Evropske komisije 2006. godine, reevaluirala prethodno uspostavljeni tolerišući nedeljni unos aluminijuma i smanjila ga sa sedam miligrama na kilogram na jedan miligram na kilogram telesne težine. 
Prema podacima “Batuta”, pravilnicima o maksimalno dozvoljenim količinama ostataka sredstava za zaštitu bilja u hrani i hrani za životinje i o hrani za životinje za koju se utvrđuju maksimalno dozvoljene količine ostataka sredstava za zaštitu bilja takođe je usklađen s evropskom regulativom. 
Međutim, Pravilnikom, koji propisuje maksimalno dozvoljene količine određenih kontaminenata u hrani i hrani za životinje, nije predviđeno ispitivanje sadržaja aluminijuma u hrani i hrani za životinje. 
Ispitivanje sadržaja aluminijuma se ne obavlja rutinski i “Batut” ne raspolaže podacima o ispitivanjima koja su obavljena van mreže instituta i zavoda, kao ni informacijom da li je slučaj prisustva aluminijuma u formulama za odojčad zabeležen u našoj zemlji. 
Posledice po zdravlje bebe, ako u hrani za odojčad ima aluminijuma mogu biti značajne, jer aluminijum spada u veoma rasprostranjene elemente u prirodi i čini 7,3 odsto zemljine kore. 
U zavisnosti od podneblja, aluminijum se može naći prvenstveno u namirnicama biljnog porekla. 
Inače, kontaminacija životne sredine aluminijumom je najčešća iz zemljišta (kao proizvod erozije tla), industrijske prašine, preko otpadnih voda, iz industrije elektroprovodnika, raznih legura… 
Aluminijum se ne može stvoriti u organizmu, već se u organizam može uneti putem hrane i vode, pri čemu se njegove soli ne resorbuju, već se talože u prisustvu fosfata i izlučuju putem stolice. 
Za sada nema dokaza o vezi između aluminijuma i pojave malignih oboljenja, ali se on povezuje sa izvesnim neurološkim poremećajima u poznom životnom dobu kao što je Alćajmerova bolest. 
S druge strane, britanski “Dejli mejl” je nedavno objavio da veštačka formula mleka za bebe sadrži 100 puta više aluminijuma nego majčino mleko, što može prouzrokovati zdravstvene probleme u kasnijim godinama. 
Tragovi metala u mleku pronađeni su u nekim vodećim brendovima i mnogo su većeg nivoa nego što je zakonom propisano u vodi, pokazalo je istraživanje Kili univerziteta u Stafordšajeru. 
Povodom toga, proizvođači navode da oni ne dodaju aluminijum u svoje proizvode, ali da se one često pakuju u aluminujumsku foliju.
Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Sreda, 26.06.2024
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

Najnovije