Foto:

Nemojte deci kupovati skupe poklone

Izvor: Bebac.com

Na prvi pogled deluje da je sve u redu: s jedne strane dete uči da novac i pokloni u njegovom životu ne dolaze tek tako, a s druge – dete ima stalnu stimulaciju da postane još bolje. Međutim, istraživanje je pokazalo da takav pristup sobom nosi bar dva nedostatka.

Istraživači sa Univerziteta Misuri ispitivali su hiljade odraslih mlađih ljudi u cilju utvrđivanja koji sistem vaspitanja primenjuju savremeni roditelji. Ispostavilo se da se većina u vaspitavanju dece služi materijalnim stimulansima.
To znači da ako hoće da ispolje brigu i ljubav prema detetu, najčešće mu kupuju neki poklon. Ako hoće da kazne dete – zabranjuju mu da koristi neke stvari. A ako hoće da ga nauče nekim pravilima i dužnostima, gotovo uvek koriste materijalne stimulanse – novac ili obećanje da će dete dobiti taj i taj gedžet.
Rezultati ovog interesantnog istraživanja su objavljeni u časopisu Consumer Research.
Naučnici su došli do zaključka da sve veći broj mladih majki i očeva stimuliše decu pomoću novca ili stvari. Ako je dete namestilo krevet – dobiće sladoled; ako bude imalo dobre ocene – dobiće iPhone na polugodištu; ako pomaže u raspremanju kuće – dobiće nove farmerke.
Na prvi pogled deluje da je sve u redu: s jedne strane dete uči da novac i pokloni u njegovom životu ne dolaze tek tako, a s druge – dete ima stalnu stimulaciju da postane još bolje.
Međutim, istraživanje je pokazalo da takav pristup sobom nosi bar dva nedostatka.
Kao prvo, materijalni pokloni ne usrećuju decu. To je potvrđeno naknadnim istraživanjima. Kao drugo, deca koja od detinjstva imaju takav tretman uče da sebe i druge ocenjuju na osnovu materijalnog dobra kojim raspolažu. Ako detetu plaćate za njegovo primerno ponašanje, ono će na podsvesnom nivou, dakle samo nesvesno toga, početi da se ružno ponaša prema onoj deci koja nemaju igračke kakve ima ono.
To mnogo šta objašnjava, zar ne? Da li ste se nekada zapitali zašto učenici nižih razreda šikaniraju decu koja recimo nemaju mobilni telefon? Ili zašto školarci reketiraju slabije od sebe oduzimajući im novac i igračke?
Isto to važi i za obrnutu stimulaciju. Ako detetu zabranjujete da koristi omiljene stvari zato što je donelo kući keca, nemojte se čuditi ako vas za mesec dana pozovu u školu jer vaše dete otima stvari drugoj deci.
Najgori u svemu tome jeste dugoročan efekat koji takvo vaspitavanje ima. Kada tako gajena deca odrastu, ona čvrsto povezuju socijalni uspeh i stvari kojima raspolažu. To, reklo bi se, nije ni tako loše: za normalan život potreban je novac pa je dobro zarađivati ga, trka za parama ujedno može dete skloniti od narkomanije ili besomučnog srljanja iz veze u vezu.
Ali Američka psihološka asocijacija napominje da ljudi koji vlast nad materijalnim stvarima striktno povezuju sa socijalnim statusom, zapravo nikada nisu srećni. Istraživanja pokazuju da oni češće dobijaju traume, pate od depresije i usamljanosti, imaju niz problema u odnosu s partnerom.
Kako vam to deluje?
Postoji samo jedan način da svoje dete spasete takvih „radosti”: provodite s njim više vremena. I umesto materijalnih poklona, češće mu poklanjajte nova iskustva i utiske.
Sledeći put kada vaše dete donese iz škole peticu iz matematike ili bez maminog podsećanja ujutro raspremi krevet, nemojte mu kupovati igračku. Odvedite ga u park. Ili pogledajte zajedno njegov omiljeni film.

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa

Na prvi pogled deluje da je sve u redu: s jedne strane dete uči da novac i pokloni u njegovom životu ne dolaze tek tako, a s druge – dete ima stalnu stimulaciju da postane još bolje. Međutim, istraživanje je pokazalo da takav pristup sobom nosi bar dva nedostatka.

Istraživači sa Univerziteta Misuri ispitivali su hiljade odraslih mlađih ljudi u cilju utvrđivanja koji sistem vaspitanja primenjuju savremeni roditelji. Ispostavilo se da se većina u vaspitavanju dece služi materijalnim stimulansima.
To znači da ako hoće da ispolje brigu i ljubav prema detetu, najčešće mu kupuju neki poklon. Ako hoće da kazne dete – zabranjuju mu da koristi neke stvari. A ako hoće da ga nauče nekim pravilima i dužnostima, gotovo uvek koriste materijalne stimulanse – novac ili obećanje da će dete dobiti taj i taj gedžet.
Rezultati ovog interesantnog istraživanja su objavljeni u časopisu Consumer Research.
Naučnici su došli do zaključka da sve veći broj mladih majki i očeva stimuliše decu pomoću novca ili stvari. Ako je dete namestilo krevet – dobiće sladoled; ako bude imalo dobre ocene – dobiće iPhone na polugodištu; ako pomaže u raspremanju kuće – dobiće nove farmerke.
Na prvi pogled deluje da je sve u redu: s jedne strane dete uči da novac i pokloni u njegovom životu ne dolaze tek tako, a s druge – dete ima stalnu stimulaciju da postane još bolje.
Međutim, istraživanje je pokazalo da takav pristup sobom nosi bar dva nedostatka.
Kao prvo, materijalni pokloni ne usrećuju decu. To je potvrđeno naknadnim istraživanjima. Kao drugo, deca koja od detinjstva imaju takav tretman uče da sebe i druge ocenjuju na osnovu materijalnog dobra kojim raspolažu. Ako detetu plaćate za njegovo primerno ponašanje, ono će na podsvesnom nivou, dakle samo nesvesno toga, početi da se ružno ponaša prema onoj deci koja nemaju igračke kakve ima ono.
To mnogo šta objašnjava, zar ne? Da li ste se nekada zapitali zašto učenici nižih razreda šikaniraju decu koja recimo nemaju mobilni telefon? Ili zašto školarci reketiraju slabije od sebe oduzimajući im novac i igračke?
Isto to važi i za obrnutu stimulaciju. Ako detetu zabranjujete da koristi omiljene stvari zato što je donelo kući keca, nemojte se čuditi ako vas za mesec dana pozovu u školu jer vaše dete otima stvari drugoj deci.
Najgori u svemu tome jeste dugoročan efekat koji takvo vaspitavanje ima. Kada tako gajena deca odrastu, ona čvrsto povezuju socijalni uspeh i stvari kojima raspolažu. To, reklo bi se, nije ni tako loše: za normalan život potreban je novac pa je dobro zarađivati ga, trka za parama ujedno može dete skloniti od narkomanije ili besomučnog srljanja iz veze u vezu.
Ali Američka psihološka asocijacija napominje da ljudi koji vlast nad materijalnim stvarima striktno povezuju sa socijalnim statusom, zapravo nikada nisu srećni. Istraživanja pokazuju da oni češće dobijaju traume, pate od depresije i usamljanosti, imaju niz problema u odnosu s partnerom.
Kako vam to deluje?
Postoji samo jedan način da svoje dete spasete takvih „radosti”: provodite s njim više vremena. I umesto materijalnih poklona, češće mu poklanjajte nova iskustva i utiske.
Sledeći put kada vaše dete donese iz škole peticu iz matematike ili bez maminog podsećanja ujutro raspremi krevet, nemojte mu kupovati igračku. Odvedite ga u park. Ili pogledajte zajedno njegov omiljeni film.
Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Utorak, 25.06.2024
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

No tags found for this post.

Najnovije