Švedska prva na listi ravnopravnosti polova – ko je poslednji?

Najbolja zemlja je Švedska s rezultatom od 82,6 bodova, a Grčka je pala na dno s 50 bodova. Nagrada za zemlju koja je ostvarila najveći napredak ide Italiji koja je napravila velik korak napred i osvojila dodatnih 12,9 bodova čime je zauzela 14. mesto na listi.

„I dalje napredujemo, ali vrlo sporo. Daleko smo od postizanja društva polne ravnopravnosti i sve zemlje u Evropskoj uniji imaju još dosta toga što moraju poboljšati. U nekim područjima nejednakost je još veća nego pre 10 godina. Naš Indeks ravnopravnosti jasno pokazuje da li su politike vlada usklađene s posebnim potrebama žena i muškaraca te jesu li delotvorne ili ne”, rekla je Virdžinija Langbak, istražiteljka Evropskog instituta za ravnopravnost polova (EIGE). 

„Prema novim rezultatima Indeksa ravnopravnosti polova, u velikom broju životnih područja prevladava neravnopravnost. To znači da Evropa mora delovati. Ove godine ću predložiti dodatne mere za jačanje položaja žena i jednake plate za iste poslove. Ravnopravnost ne znači da žene moraju postati sličnije muškarcima; ravnopravnost znači stvaranje okruženja u kojem oba pola mogu imati jednake mogućnosti i u potpunosti učestvuju u društvenom, radnom i porodičnom životu”, izjavila je VÄ›ra Jurová, poverenica za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost polova. 

Najveći napredak u ravnopravnosti polova u proteklih 10 godina dogodio se u području donošenja odluka, pogotovo u privatnom sektoru. To pokazuje da politički i javni pritisak mogu biti delotvorni te da su dobro delovali na uvođenje promena u upravama privatnih društava. Iako je ravnopravnost polova u području donošenja odluka porasla za gotovo 10 bodova u protekloj deceniji i dostigla 48,5 bodova, u tom se području i dalje beleži najniži rezultat. To uglavnom odražava nejednaku zastupljenost žena i muškaraca u politici i predstavlja nedostatak demokratije u upravljanju EU.

Indeks ravnopravnosti polova ove godine daje novu i potpuniju sliku moći. Osim donošenja političkih i privrednih odluka, u rezultatima je prikazano ko dominira u područjima medija, istraživanja i sporta. U području medija jasno se vidi da više žena studira novinarstvo (dve trećine diplomaca), ali malo ih dospe do vrha. Donosioci odluka u području medija uglavnom su muškarci (među predsednicima upravnih odbora javnih televizijskih i radijskih kuća u EU ima 22% žena). Na području finansiranja istraživanja žene čine manje od jedne trećine (27%) čelnih osoba u organizacijama. Situacija je još gora u području sporta, gde žene zauzimaju samo 14% vodećih položaja u sportskim federacijama u EU. 

Napredak je izostao u 12 zemalja s obzirom na to kako muškarci i žene provode svoje vreme. Tek svaki treći muškarac svakodnevno kuva i obavlja kućne poslove, dok je to slučaj gotovo sa svakom ženom (79%). Isto tako, muškarci imaju više vremena za sportske i kulturne aktivnosti, kao i odmor. Žene migranti posebno su opterećene kada je reč o brizi za članove porodice u poređenju sa ženama koje su rođene u EU (46% za prvu grupu i 38 % za drugu grupu). 

Prvi put dosad ovo izdanje Indeksa pokazuje i nejednakosti među različitim grupama žena i muškaraca. Zavisno od starosne dobi osobe, njenog obrazovanja, zemlje rođenja, invalidnosti i vrste porodice, životi im se mogu u potpunosti razlikovati od ostatka populacije. Na primer, osobama koje imaju migrantsko poreklo preti dvaput veća opasnost od siromaštva nego ženama i muškarcima rođenim u EU. Mladi muškarci imaju manje prilika za obrazovanje nego mlade žene, a samohrane majke teže dolaze do zdravstvenih i zubarskih usluga od parova s decom.