Foto:

Kako stres u trudnoći utiče na bebu

Izvor: Bebac.com
Studija objavljena u medicinskom časopisu „JAMA Open Network” pokazala je da stres tokom trudnoće može da utiče na razvoj mozga još nerođenog deteta.
Fetusi majki koje su u trudnoći bile veoma anksiozne imali su slabije veze između dva dela mozga odgovorna za više kognitivne funkcije, dok su im veze između delova mozga za emocije i ponašanje bile jače.
– Visok nivo anksioznosti direktno utiče na to kako će se mozak fetusa oblikovati u maternici – rekla je autorka studije Ketrin Limperopolos, direktorka Instituta za razvoj mozga u Vašingtonu. – Laički rečeno, sve što doživljava mama doživljava i njena beba, ali za bebe su posledice mnogo veće – dodaje ona.
Foto: Freepik
U studiji je visok nivo anksioznosti definisan kao stres koji ometa sposobnost žene da bude uspešna u svim svojim ulogama i svakodnevnim odgovornostima, ali nije toliki da bi se ženi klinički dijagnostikovala mentalna bolest ili poremećaj.
Inače, u stresnim situacijama hipofiza i nadbubrežna žlezda telo preplave hormonima, a neki od njih (kortizol) imaju sposobnost da pređu barijeru posteljice.
– Veza između stresa i fetalnog razvoja mozga posebno je uznemirujuća za žene koje su trudne tokom pandemije – rekla je Limperopolos, čija prethodna istraživanja već pokazuju i da se stres trudnica u doba koronavirusa udvostručio ili čak utrostručio. – Veoma je bitno – ističe Limperopolos – da se buduće majke stalno na ovo upozoravaju i da im se savetuje da tokom ove pandemije i nakon nje potraže pomoć ako im je teško.
Inače, ovo nije prvo istraživanje koje stres, anksioznost i depresiju trudnica povezuje s manjim razvojnim sposobnostima njihove buduće dece. Istraživanja su već pokazala da se sva ta stanja mogu povezati i s brojnim emocionalnim problemima dece kasnije u životu.
Foto: Freepik
Konkretno, otkrivena im je i poremećena motorička koordinacija, veća emocionalna reaktivnost i zakasnelo razumevanje jezika. Limperopolos je ranijim istraživanjem utvrdila da visoki nivoi stresa u trudnoći narušavaju biohemiju detetovog mozga i rast hipokampusa, dela mozga uključenog u stvaranje novih sećanja, što se povezuje i sa učenjem i osećajima.
Osim toga, stres je povezan i s prevremenim porođajem, a istraživanje objavljeno u julu pokazuje da su žene koje su i godinama pre trudnoće bile depresivne i pod velikim stresom, imale kraće trudnoće od ostalih žena.
Svaki je dan u materici važan za rast i razvoj fetusa – rekla je Kristin Dankel Šater, profesorka psihologije i psihijatrije, koja je godinama istraživala ovu temu u Laboratoriji za proces stresa i trudnoću na Univerzitetu u Kaliforniji, dodajući da prerano rođena deca imaju veći rizik za brojne razvojne poteškoće i kasnije zdravstvene probleme.
Sad pouzdano znamo da mentalno zdravlje majke tokom trudnoće direktno i trajno utiče na razvoj njenog deteta i moramo veću pažnju da obratimo na ženine probleme povezane sa mentalnim zdravljem – rekla je Limperopolos za CNN.
– Čitavo društvo treba da uloži napor da trudnicama pruži potrebne resurse, kao i sigurno i podsticajno okruženje pre i tokom trudnoće. Jer, to je jedini način da zaštitimo zdravlje buduće dece – zaključila je profesorka.
Izvor: N1 info
 


Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa
Studija objavljena u medicinskom časopisu „JAMA Open Network” pokazala je da stres tokom trudnoće može da utiče na razvoj mozga još nerođenog deteta.
Fetusi majki koje su u trudnoći bile veoma anksiozne imali su slabije veze između dva dela mozga odgovorna za više kognitivne funkcije, dok su im veze između delova mozga za emocije i ponašanje bile jače.
– Visok nivo anksioznosti direktno utiče na to kako će se mozak fetusa oblikovati u maternici – rekla je autorka studije Ketrin Limperopolos, direktorka Instituta za razvoj mozga u Vašingtonu. – Laički rečeno, sve što doživljava mama doživljava i njena beba, ali za bebe su posledice mnogo veće – dodaje ona.
Foto: Freepik
U studiji je visok nivo anksioznosti definisan kao stres koji ometa sposobnost žene da bude uspešna u svim svojim ulogama i svakodnevnim odgovornostima, ali nije toliki da bi se ženi klinički dijagnostikovala mentalna bolest ili poremećaj.
Inače, u stresnim situacijama hipofiza i nadbubrežna žlezda telo preplave hormonima, a neki od njih (kortizol) imaju sposobnost da pređu barijeru posteljice.
– Veza između stresa i fetalnog razvoja mozga posebno je uznemirujuća za žene koje su trudne tokom pandemije – rekla je Limperopolos, čija prethodna istraživanja već pokazuju i da se stres trudnica u doba koronavirusa udvostručio ili čak utrostručio. – Veoma je bitno – ističe Limperopolos – da se buduće majke stalno na ovo upozoravaju i da im se savetuje da tokom ove pandemije i nakon nje potraže pomoć ako im je teško.
Inače, ovo nije prvo istraživanje koje stres, anksioznost i depresiju trudnica povezuje s manjim razvojnim sposobnostima njihove buduće dece. Istraživanja su već pokazala da se sva ta stanja mogu povezati i s brojnim emocionalnim problemima dece kasnije u životu.
Foto: Freepik
Konkretno, otkrivena im je i poremećena motorička koordinacija, veća emocionalna reaktivnost i zakasnelo razumevanje jezika. Limperopolos je ranijim istraživanjem utvrdila da visoki nivoi stresa u trudnoći narušavaju biohemiju detetovog mozga i rast hipokampusa, dela mozga uključenog u stvaranje novih sećanja, što se povezuje i sa učenjem i osećajima.
Osim toga, stres je povezan i s prevremenim porođajem, a istraživanje objavljeno u julu pokazuje da su žene koje su i godinama pre trudnoće bile depresivne i pod velikim stresom, imale kraće trudnoće od ostalih žena.
Svaki je dan u materici važan za rast i razvoj fetusa – rekla je Kristin Dankel Šater, profesorka psihologije i psihijatrije, koja je godinama istraživala ovu temu u Laboratoriji za proces stresa i trudnoću na Univerzitetu u Kaliforniji, dodajući da prerano rođena deca imaju veći rizik za brojne razvojne poteškoće i kasnije zdravstvene probleme.
Sad pouzdano znamo da mentalno zdravlje majke tokom trudnoće direktno i trajno utiče na razvoj njenog deteta i moramo veću pažnju da obratimo na ženine probleme povezane sa mentalnim zdravljem – rekla je Limperopolos za CNN.
– Čitavo društvo treba da uloži napor da trudnicama pruži potrebne resurse, kao i sigurno i podsticajno okruženje pre i tokom trudnoće. Jer, to je jedini način da zaštitimo zdravlje buduće dece – zaključila je profesorka.
Izvor: N1 info
 


Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Četvrtak, 27.06.2024
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

Najnovije