Svaki četvrti mladić i deseta devojka u Srbiji misle da jedan šamar nije nasilje – to je, između ostalog, pokazalo istraživanje o seksualnom i rodno zasnovanom nasilju među mladima koje je nedavno, u 10 gradova u Srbiji, sproveo Autonomni ženski centar u okviru kampanje “Mogu da neću. Ljubav nije nasilje”.
Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra gostujući u Danu uživo rekla da je taj podatak posledica činjenice da mladi u Srbiji jednostavno ne prepoznaju nasilje i šta sve to spada u nasilje, barem dok ono ne postane prepoznatljivo, fizičko nasilje.
“Mladi, pa ni odrasli, ne umeju da prepoznaju nasilje. Mladi se vaspitavaju na način koji jedan šamar ne prepoznaje kao nasilje”, rekla je Pavlović, koja je i vršnjačka edukatorka na ovom projektu.
Devojčice, osim toga, i kada prepoznaju nasilje, o tome razgovaraju pretežno sa svojim drugaricama.
“One ne prepoznaju institucije – ni školu ni roditelje, kao stranu kojoj treba da se obrate… Devojčice dele probleme, ali ne znaju da pronađu put kako da izađu iz toga”, kaže Pavlović.
Izvor: Pixabay
Prema istraživanju Autonomnog ženskog centra, vulgarni komentari upućeni devojkama su prihvatljivi za svakog trećeg mladića i za svaku desetu devojku, jer se seksualno uznemiravanje shvata kao deo šale.
Na pitanje zašto se razlikuju stavovi dečaka i devojčica o nasilju, Pavlović kaže da se devojčice osetljivije na nasilje, jer su najčešće one te koje su tom nasilju izložene.
“Devojčice su češće izložene tom nasilju i one najbolje znaju kakve su posledice toga. One ga, iz ličnih iskustava, bolje prepoznaju, iako ne umeju da imenuju da li je to nasilni obrazac”, rekla je Pavlović.
O tome ko su krivci za toliku toleranciju nasilja među mladima, Pavlović kaže da su krivci svi oni koje prenose patrijarhalni model vaspitanja.
“Krivci su svi oni koji prenose patrijarhalne vrednosti ponašanja i socijalizacije, a tu smo svi mi, pojedinci, roditelji, država, koja ima najveće moći da promeni taj način na koji socijalizujemo decu, ali i mediji”, rekla je Pavlović i dodala da do dece dolaze sve priče o kojima se piše, pogotovo u tabloidima, a koje podstiču ili opravdavaju nasilje.
Prema njenim rečima, na radionicama koje organizuju u školama, često se mogu čuti izjave devojčica koje daju primere kako se u njihovim porodicama uči da se trpi nasilje. “Pa im se tako kaže – ako ja trpim, ako je moja mama trpela, ako je baka trpela, trpi i ti, zašto ti moraš da menjaš svet”, istakla je Pavlović.
Na pitanje da li je kažnjavanje odgovornih za nasilje adekvatna mera, Pavlović kaže da sankcije mogu biti adekvatna mera, ali da one “neće dugoročnije promeniti stav o nasilju”.
“Sankcije su uvek tu kad se već nešto desi. Sankcije mogu biti adekvatna mera ali neće dugoročnije promeniti stav…Moramo od malena menjati stavove dece”, rekla je.
Više o vršnjačkom i partnerkom nasilju pogledajte u videu.
Svaki četvrti mladić i deseta devojka u Srbiji misle da jedan šamar nije nasilje – to je, između ostalog, pokazalo istraživanje o seksualnom i rodno zasnovanom nasilju među mladima koje je nedavno, u 10 gradova u Srbiji, sproveo Autonomni ženski centar u okviru kampanje “Mogu da neću. Ljubav nije nasilje”.
Sanja Pavlović iz Autonomnog ženskog centra gostujući u Danu uživo rekla da je taj podatak posledica činjenice da mladi u Srbiji jednostavno ne prepoznaju nasilje i šta sve to spada u nasilje, barem dok ono ne postane prepoznatljivo, fizičko nasilje.
“Mladi, pa ni odrasli, ne umeju da prepoznaju nasilje. Mladi se vaspitavaju na način koji jedan šamar ne prepoznaje kao nasilje”, rekla je Pavlović, koja je i vršnjačka edukatorka na ovom projektu.
Devojčice, osim toga, i kada prepoznaju nasilje, o tome razgovaraju pretežno sa svojim drugaricama.
“One ne prepoznaju institucije – ni školu ni roditelje, kao stranu kojoj treba da se obrate… Devojčice dele probleme, ali ne znaju da pronađu put kako da izađu iz toga”, kaže Pavlović.
Izvor: Pixabay
Prema istraživanju Autonomnog ženskog centra, vulgarni komentari upućeni devojkama su prihvatljivi za svakog trećeg mladića i za svaku desetu devojku, jer se seksualno uznemiravanje shvata kao deo šale.
Na pitanje zašto se razlikuju stavovi dečaka i devojčica o nasilju, Pavlović kaže da se devojčice osetljivije na nasilje, jer su najčešće one te koje su tom nasilju izložene.
“Devojčice su češće izložene tom nasilju i one najbolje znaju kakve su posledice toga. One ga, iz ličnih iskustava, bolje prepoznaju, iako ne umeju da imenuju da li je to nasilni obrazac”, rekla je Pavlović.
O tome ko su krivci za toliku toleranciju nasilja među mladima, Pavlović kaže da su krivci svi oni koje prenose patrijarhalni model vaspitanja.
“Krivci su svi oni koji prenose patrijarhalne vrednosti ponašanja i socijalizacije, a tu smo svi mi, pojedinci, roditelji, država, koja ima najveće moći da promeni taj način na koji socijalizujemo decu, ali i mediji”, rekla je Pavlović i dodala da do dece dolaze sve priče o kojima se piše, pogotovo u tabloidima, a koje podstiču ili opravdavaju nasilje.
Prema njenim rečima, na radionicama koje organizuju u školama, često se mogu čuti izjave devojčica koje daju primere kako se u njihovim porodicama uči da se trpi nasilje. “Pa im se tako kaže – ako ja trpim, ako je moja mama trpela, ako je baka trpela, trpi i ti, zašto ti moraš da menjaš svet”, istakla je Pavlović.
Na pitanje da li je kažnjavanje odgovornih za nasilje adekvatna mera, Pavlović kaže da sankcije mogu biti adekvatna mera, ali da one “neće dugoročnije promeniti stav o nasilju”.
“Sankcije su uvek tu kad se već nešto desi. Sankcije mogu biti adekvatna mera ali neće dugoročnije promeniti stav…Moramo od malena menjati stavove dece”, rekla je.
Više o vršnjačkom i partnerkom nasilju pogledajte u videu.
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.
Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.
Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Vaspitačica, u čijoj smeni je u ponedeljak pre podne petogodišnji dečak samostalno išetao iz vrtića „Boško Buha“ u Čačku, suspendovana je do okončanja disciplinskog postupka.
Sijaj, sijaj zvezdice, tajne svoje pričaj mi. Visoko iznad sveta si sjajem dijamanta sjajiš ti. Sijaj, sijaj zvezdo mala, tajnu tvoju rado bih znala...
Čujete bebu kako vrišti dok se tuširate, a ona zapravo mirno spava? Niste poludeli. Otkrijte nauku iza "fantomskog plača" i zašto vaš mozak stvara ove jezive zvučne halucinacije.
Izbio požar u čačanskom porodilištu zbog kvara na bojleru. Brzom reakcijom osoblja vatra je ugašena. Nema povređenih, bebe i porodilje su na bezbednom.
Šta se desi kad deci oduzmete pametni telefon na 21 dan? Austrijski eksperiment pokazuje frapantan pad depresije kod učenika i neočekivanu paniku roditelja!
Otkrijte najčešće greške koje roditelji prave kada je dete prehlađeno. Od preranog odlaska pedijatru do pretopljavanja i antibiotika – evo kako pravilno reagovati.
Čak 30% višeplodnih trudnoća završi se rođenjem jednog deteta. Šta se biološki dešava kada jedan blizanac "nestane" i kako to utiče na DNK, testove i majku?
Ukoliko planirate trudnoću, neka se na jelovniku partnera obavezno nađu i namirnice koje doprinose da se spermatozoidi brže kreću, imaju bolju strukturu i duži životni vek.
Najnovija studija otkriva prisustvo čak 42 vrste "večnih hemikalija" u posteljici. Pročitajte gde se one kriju u našem domaćinstvu i kako utiču na razvoj ploda.
Ako želite da zaštitite decu, a da pritom vi i dalje imate pristup, postoje jednostavnija i fleksibilnija rešenja. Evo šest opcija koje možete isprobati.
Zagađenje životne sredine povezano je sa nekoliko mentalnih poremećaja - depresijom i anksioznošću, u Evropi, upozorila je Evropska agencija za životnu sredinu
Revolucionarni uspeh u medicini: Primena matičnih ćelija tokom operacije u materici pomaže bebama sa spinom bifidom da prohodaju i smanjuje oštećenja mozga.
Mart mesec je mesec kada počinje proleće, lepi dani su već tu, a zimi se konačno nazire kraj. Za mnoge mame koje očekuju bebu narednih dana - ovo će svakako biti najlepši mesec!
Srbija se suočava sa epidemijom gojaznosti. Povodom Svetskog dana borbe protiv gojaznosti, saznajte kako da zaštitite decu i izgradite zdrave porodične navike.
Razgovor sa ginekologom je uvek informativan i koristan ali često može i da nas zabrine, naročito kad čujemo nešto što nama zvuči kao potencijalno loša stvar, iako je u stvarnosti to...
Zaboravite na nošenje papira od šaltera do šaltera! Od 1. aprila kreće nova faza e-bolovanja koja potpuno digitalizuje isplatu i komunikaciju sa RFZO-om.
Revolucija u porodilištima: „Hodajuća epiduralna” omogućava trudnicama da se slobodno kreću tokom kontrakcija i obezbeđuje lakši i manje bolan porođaj.
Naučnice iz Srbije nominovane za „medicinski Oskar”. Saznajte kako je poznati lek za srčanu slabost prilagođen bebama u vidu minitablete od 2 milimetra.
Trudnice na bolovanju mogu slobodno da putuju. Kancelarija za eUpravu potvrdila je da podaci iz sistema e-Bolovanje nisu vidljivi na graničnim prelazima.
Da možete da izaberete samo jedan posao koji bi robot radio umesto vas, šta bi to bilo? Pročitajte urnebesne odgovore naših roditelja – od peglanja veša do rasprava u školskim Viber grupama!
Da li mačka i beba mogu zajedno? Saznajte kako odrastanje uz mačku zapravo jača bebin imunitet, smanjuje rizik od alergija i podstiče rani emotivni razvoj.
Demografska kriza u Srbiji se nastavlja. Od 2012. do 2025. godine broj stanovnika smanjen je za čak 580.000, uz zabrinjavajući pad broja novorođenih beba.
Umorni ste od traženja sunca po parkovima? Otkrijte besplatnu aplikaciju koja roditeljima pomaže da uvek nađu osunčana mesta za igru i šetnju sa decom.
Saznajte kada niču prvi mlečni zubi, a kada kreće ispadanje i rast stalnih zuba. Pogledajte detaljan kalendar rasta zuba od bebinog 6. meseca do 12. godine!
Upoznajte malu heroinu: Sedmogodišnja Mia Bejts spasila je život ocu pozivom hitnoj službi. Saznajte kako je devojčica iz Ilinoisa ostala mirna i zaslužila priznanje celog grada.
Najlepša imena za bebe od 4 slova: moderna, zvučna i popularna u 2026. godini. Saznajte značenja i pronađite savršeno ime za svoje dete na portalu Bebac.
Saznajte zašto se ljudske bebe rađaju toliko nemoćne u poređenju sa drugim životinjama. Otkrijte šta je „akušerska dilema“ i kako je evolucioni kompromis između veličine mozga i uspravnog hoda oblikovao razvoj naše vrste.
Zaboravite na zimske prehlade i grip! Naučnici su razvili univerzalni sprej za nos koji štiti od virusa, bakterija i alergija. Saznajte detalje studije.
Novo istraživanje otkriva: samo 1 matična ćelija iz pupčanika stvara 14 miliona ćelija za uništavanje tumora! Saznajte zašto je Seracell siguran izbor.
Pričaće ti jednom možda kako sam ja bio što-šta.. pile moje, pače moje malo. Mudrovaće badavani kad me nema da se branim da sam blizu, ne bi im se dalo.
Ideja da svi đaci u Srbiji idu u školu samo prepodne ponovo je otvorila staru raspravu o tome kako izgleda naš obrazovni sistem i koliko je spreman za ozbiljne promene.
Ona je najstarija olimpijska šampionka u istoriji i mama dvojice dečaka kojima je ceo svet. Saznajte kako je Elana Meyers Taylor u Kortini 2026. srušila sve stereotipe o godinama, majčinstvu i deci sa poteškoćama u razvoju.
Paracetamol ili Ibuprofen: Šta je bezbednije za bebu? Nova studija iz 2026. konačno rešava dilemu roditelja i razbija mitove o astmi i ekcemima. Saznajte koji lek odabrati.
Deci je najvažnije da se zabave i igraju - a kroz te igre mogu svašta i da nauče, savaladaju i shvate. Ipak, ono u čemu će posebno uživati jeste vreme koje provedu sa vama.
Saznajte istoriju Dana zaljubljenih, od rimskog festivala Luperkalija do današnjeg komercijalizovanog praznika. Proslavite ljubav prema voljenim osobama.
Mislili ste da nikada nećete zvučati kao svoja mama? Nauka kaže drugačije! Otkrijte u kojoj godini zvanično postajemo kao roditelji i šta nam prvo "pređe" od njih.
Kolagen nema sistemski efekat u smislu rizika, što ga čini bezbednim za upotrebu i u trudnoći i tokom dojenja, posebno u obliku visokokvalitetnog hidrolizovanog kolagena
Koliko zaista košta privatni vrtić u Srbiji uz subvencije? Bebac mame otkrivaju realne cene i doplate u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i manjim mestima. Pročitajte stvarna iskustva roditelja i saznajte gde su najveće razlike u cenama.
Šta znači ako je na testu za trudnoću vidljiva samo druga, ali ne i prva linija? Da li nestanak druge linije na testu znači da imate problem? Saznajte o fenomenima kradljivca boje i efekta udice
Bilo kako bilo to je događaj koji je nezaboravan i nabijen emocijama. Pogledajte neke od zanimljivih snimaka koji prikazuju reakcije partnera na porođaj
Otkrijte savete stručnjaka o pravilnom kupanju novorođenčeta i očuvanju zdravlja kože. Saznajte koliko često treba kupati bebu, kako odlagati prvo kupanje, i zašto je važno održavati higijenu između kupanja.
Upoznajte Derika Hola, zvezdu ovogodišnjeg Superbola koji je rođen četiri meseca pre termina. Lekari su mu davali samo 1% šanse da preživi, ali je snagom majčine ljubavi i sopstvenom voljom postao svetsko sportsko čudo.
Povećanje od neverovatna 4 dinara! Proverite nove iznose dečijeg dodatka i cenzuse koji važe od 1. januara 2026. godine. Saznajte koliko (ne) smete da zarađujete da biste ostvarili pravo na ovu 'pomoć' države.
Da li je na pomolu lek za Parkinsonovu bolest? Istraživači testiraju novu metodu sa matičnim ćelijama koja obnavlja motoričke funkcije i proizvodnju dopamina.
Prošlo je skoro devet godina otkako su Marion i Džejms neočekivano "ukrali" svu pažnju tokom intervju koji je njihov otac profesor Robert Keli davao za BBC.
Zimske olimpijske igre 2026. su pred vratima! Saznajte kako da sa decom pratite takmičenja, koji sportovi će im držati pažnju i kako da od gledanja TV-a napravite porodičnu zabavu.
Velike promene u svetu Pepe Prase: Otkriveno je da je Džordž nagluv. Saznajte kako će nova priča o slušnom aparatu pomoći deci da bolje razumeju vršnjake.
Vaše dete pominje bazu i čudovišta? "99 noći u šumi" je stiglo među najmlađe. Pročitajte zašto ova igra nije za vrtićki uzrast i kako da zaštitite dete od onlajn strahova.
Ponekad su neka deca u pripremnim razredima u Velikoj Britaniji pokušavala i da prevlače prstom ili dodiruju stranice kao pametni telefon, pokazalo istraživanje.
Komentari (0)