Foto: Canva

Više od genetike: Kako se policistični jajnici (PCOS) prenose sa majki na ćerke?

Izvor: New Scientist

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) jedan je od najčešćih endokrinoloških poremećaja koji pogađa žene u reproduktivnom dobu. Pored toga što utiče na menstrualni ciklus, plodnost i hormonsku ravnotežu, često sa sobom nosi i metaboličke probleme. Dugo se verovalo da je sklonost ka ovom sindromu isključivo zapisana u našim genima, ali najnovija istraživanja bacaju potpuno novo svetlo na mehanizme njegovog prenošenja.

Epigenetika: Karika koja je nedostajala

Do sada se smatralo da je PCOS direktno nasledan – ako su ga imale majka ili baka, postojala je velika šansa da će ga imati i ćerka. Međutim, naučnici su otkrili da ključnu ulogu igraju i takozvane epigenetske promene.

Studija na koju se oslanjamo otkrila je da se hemijske oznake, koje doprinose razvoju PCOS-a, mogu preneti sa roditelja na potomstvo. Istraživanje sprovedeno na miševima pokazalo je da se sindrom prenosio kroz generacije upravo preko ovih epigenetskih markera, a ne samo putem gena.

Ovo saznanje nam govori da  nismo samo pasivni nosioci genetskog nasleđa. Naše zdravstvene odluke pre i tokom trudnoće mogu imati dubok uticaj na zdravlje budućih generacija.

Ova nova saznanja otvaraju vrata za razvoj novih terapijskih pristupa. Umesto da se samo tretiraju simptomi, u budućnosti bi fokus mogao biti na “resetovanju” ovih hemijskih oznaka. To budi nadu da bi se jednog dana rizik od razvoja PCOS-a kod ćerki mogao značajno smanjiti ili čak eliminisati. Iako je istraživanje još uvek u ranoj fazi, ono pruža optimizam i podseća nas na moć koju imamo u oblikovanju ne samo svog zdravlja, već i zdravlja naše dece.

Šta je, zapravo, epigenetika?

Najjednostavnije rečeno, to su “hemijske oznake” ili “prekidači” na našoj DNK. One ne menjaju sam genetski kod, ali odlučuju o tome koji će se geni “uključiti” ili “isključiti”. Ove promene mogu nastati pod uticajem faktora iz okruženja, stila života, ishrane i stresa. Dakle, čak i ako nosimo genetsku predispoziciju, naš način života može uticati na to da li će se ona i ispoljiti.

izvor: New Scientist

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) jedan je od najčešćih endokrinoloških poremećaja koji pogađa žene u reproduktivnom dobu. Pored toga što utiče na menstrualni ciklus, plodnost i hormonsku ravnotežu, često sa sobom nosi i metaboličke probleme. Dugo se verovalo da je sklonost ka ovom sindromu isključivo zapisana u našim genima, ali najnovija istraživanja bacaju potpuno novo svetlo na mehanizme njegovog prenošenja.

Epigenetika: Karika koja je nedostajala

Do sada se smatralo da je PCOS direktno nasledan – ako su ga imale majka ili baka, postojala je velika šansa da će ga imati i ćerka. Međutim, naučnici su otkrili da ključnu ulogu igraju i takozvane epigenetske promene.

Studija na koju se oslanjamo otkrila je da se hemijske oznake, koje doprinose razvoju PCOS-a, mogu preneti sa roditelja na potomstvo. Istraživanje sprovedeno na miševima pokazalo je da se sindrom prenosio kroz generacije upravo preko ovih epigenetskih markera, a ne samo putem gena.

Ovo saznanje nam govori da  nismo samo pasivni nosioci genetskog nasleđa. Naše zdravstvene odluke pre i tokom trudnoće mogu imati dubok uticaj na zdravlje budućih generacija.

Ova nova saznanja otvaraju vrata za razvoj novih terapijskih pristupa. Umesto da se samo tretiraju simptomi, u budućnosti bi fokus mogao biti na “resetovanju” ovih hemijskih oznaka. To budi nadu da bi se jednog dana rizik od razvoja PCOS-a kod ćerki mogao značajno smanjiti ili čak eliminisati. Iako je istraživanje još uvek u ranoj fazi, ono pruža optimizam i podseća nas na moć koju imamo u oblikovanju ne samo svog zdravlja, već i zdravlja naše dece.

Šta je, zapravo, epigenetika?

Najjednostavnije rečeno, to su “hemijske oznake” ili “prekidači” na našoj DNK. One ne menjaju sam genetski kod, ali odlučuju o tome koji će se geni “uključiti” ili “isključiti”. Ove promene mogu nastati pod uticajem faktora iz okruženja, stila života, ishrane i stresa. Dakle, čak i ako nosimo genetsku predispoziciju, naš način života može uticati na to da li će se ona i ispoljiti.

izvor: New Scientist

Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Petak, 05.12.2025
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

Pretražite ostale tekstove iz kategorije Moje telo

Najnovije