Vitamini su veoma značajni za organizam svakog čoveka, posebno kod dece, jer se njihovo telo tek razvija i raste. Izbalansirani obroci i zdrava ishrana treba da budu prioritet od rođenja, a najveću ulogu u igrađivanju dečjih navika u ishrani imaju roditelji. Loša ishrana ne donosi samo gojaznost, koja je veliki problem današnjih mališana, već i nedostatak vitamina i minerala neophodnih za pravilan razvoj i svakodnevno funkcionisanje. Oni utiču na sve funkcije tela i pravilan razvoj svih glavnih sistema u organizmu, uključujući imuno, digestivni i kardiovaskularni sistem. Naša tela mogu da sintetišu samo nekoliko vitamina, dok je ostale potrebno uneti hranom. Zbog toga je jako važno da primetite ukoliko detetu nedostaju vitamini i da znate na koje načine to može da nadoknadite.
Iako nedostaci nekih vitamina neće prouzrokovati vidljive posledice odmah, dugoročno jako loše mogu uticati na zdravlje. Zbog toga je važno da na sistematskim pregledima dete uradi i krvnu sliku, što daje prilično jasnu sliku o količini vitamina u telu.
* Vitamin D vrlo je važan jer podstiče iskorišćavanje kalcijuma i fosfata iz hrane. “Zadužen” je za mineralizaciju kostiju i normlanu funkciju mnogih ćelija. Nedostatak ovog vitamina kod mališana manifestuje se otežanim disanjem, grčevima u mišićima, sporijim ili zakasnelim rastom zuba, rahitisom. Oko 80% potreba za ovim vitaminom može se proizvesti u organizmu, dok se preostali deo unosi hranom. Namirnice bogate vitaminom D su mleko, jogurt, sir, jaja, riba, žitarice… Vitamin D deca dobijaju i zahvaljujući sunčevoj svetlosti.
* Vitamin A krucijalan je za vid, odnosno njegov nedostatak onemogućava oku da se prilagodi smanjenoj svetlosti, važan je za izgled i zdravlje kože, jačanje imunosistema, a vrlo je koristan i kao zaštita od štetnih uticaja sunčevih zraka i slobodnih radikala. Ako primetite da je dete stalno umorno i slabo, da gubi telesnu težinu, da mu kosa pojačano opada, a koža je suva, to je znak da mu nedostaje vitamin A. Nadoknađuje se jajima, mlekom, zelenim biljkama, šargarepom, bundevom, kajsijama…
* Vitamini iz B grupe jako su važni jer pomažu da iskoristimo ugljene hidrate iz organizma (B1), razložimo hranljive materije (B2), pomaže funkcionisanju mozga i srca… Nedostatak vitamina ove grupe manifestuje se tegobama kao što su anemija, dijareja, hiperaktivnost, problemi sa ponašanjem, nesanica, malaksalost… Nedostatke vitamina B nadoknadićete ako povećate unos mesa, ribe, jaja, mleka, koštunjavog voća i sira. Vitamina B1 ima u pivskom kvascu, pšeničnim klicama, orasima, grašku, pršuti… Bogat izvor vitamina B3 su jetra, meso, kikiriki, mahunarke i žitarice. Vitamina B6 ima u kvascu, mahunarkama i žitnim klicama i mleku, vitamina B12 u žumancetu, tvrdim sirevima, pavlaci i junetini.
* Vitamin C ili askorbinska kiselina učestvuje u stvaranju kolagena, povećava iskorištavanje gvožđa iz probavnog sistema, jača imuno sistem, stvara kolagen, formira zube i kosti, “zadužen” je za dobar tonus krvnih sudova… Nedostatke ovog vitamina karakterišu bolovi u zglobovima, suva koža, slab apetit, često curenje krvi iz nosa, klimavost zuba, sklonost karijesu, lako izlaženje modrica… Vitamina najviše C ima u citrusnom voću i zelenom povrću, naročito u peršunu, brokoliju, paradajzu, paprici, šipku, limunu, pomorandži, trešnji, jagodama, kliviju…
* Vitamin E jako je važan, a njegov nedostatak loše utiče na eritrocite i nervni sistem. Nedostatak ovog vitamina izaziva anemiju i slabu apsorpciju masti, a nadoknađuje se unosom namirnica kao što su biljna ulja, margarin, integralni hleb, pšenične klice, suve semenke, povrće sa zelenim listovima…
Takođe, važno je da znate i da skladištenja i pripreme hrane prilično određuje koliki će biti gubitak u sadržaju vitamina. Zbog toga deci dajte, kada god je moguće, sveže voće i povrće ili minimalno tehnički obrađeno.
Komentari (0)