Foto: Freepik@lelia_milaya

Kako da kontrolišete postporođajnu depresiju tokom praznika

Izvor: Bebac

Često zamišljamo praznike kao radostan i srećan period kada možemo biti sa porodicom i slaviti lepe trenutke. Međutim, za neke nove mame koje doživljavaju postporođajnu depresiju, praznici mogu biti posebno težak period i možda se ne osećaju spremne za slavlje.

tužna žena pod ćebetom
Foto: Freepik-Ai

Šta je postporođajna depresija?

Termin „postporođajna” označava vreme nakon porođaja. Potpuno je normalno da se nove majke (prvi put ili iskusne mame) osećaju preplavljeno, umorno, tužno, razdražljivo i promenljivog raspoloženja. Neki nazivaju ovu kombinaciju emocija „bebi bluz”.

Ovi osećaji mogu biti rezultat fizičkog poremećaja hormona neposredno nakon porođaja. „Bebi bluz” se obično javlja u prvim danima nakon porođaja i može trajati od dve do tri nedelje, obično se rešava bez ili sa malo intervencije. Međutim, otprilike 1 od 9 žena doživljava ozbiljniji poremećaj raspoloženja nazvan postporođajna depresija (PPD)

 

Žene koje imaju istoriju depresije, anksioznosti ili drugih poremećaja raspoloženja imaju veći rizik od razvoja PPD. PPD može početi neposredno pre ili bilo kada nakon porođaja, ali obično se ispoljava između jedne nedelje i mesec dana nakon porođaja.

Prema jednom istraživanju koje se bavilo pitanjem veze između godišnjih doba i postporođajne depresije stručnjaci su došli do rezultata koji ukazuju na to da su žene koje su se porodile tokom drugih godišnjih doba bile manje sklone postporođajnoj depresiji u poređenju sa onima koje su se porodile zimi. Ovaj rezultat može pomoći parovima da na vreme razmišljaju o tome i da preduzmu preventivne mere za postporođajnu depresiju.

Mama gura kolica zamišljena
Foto: Freepik-Ai

Žene sa PPD prijavljuju ekstremna osećanja bezvrednosti, umora i anksioznosti. Briga o sebi i svojoj porodici može delovati nemoguće. Može se javiti i izostanak interesovanja za bebu. Mogli biste imati PPD ako doživljavate:

  • Gubitak interesa i koncentracije – Osećate se povučeno ili neuobičajeno letargično? Izgubili ste interesovanje za aktivnosti u kojima ste nekada uživali, ili imate problema sa obavljanjem zadataka na poslu ili kod kuće?
  • Negativna osećanja prema bebi – Uobičajeno je da žene sa PPD imaju malo interesa za svoje bebe, imaju problema sa stvaranjem veze ili čak razmišljaju o povređivanju svojih novorođenčadi. Odmah obavestite svog lekara ako imate ova osećanja.
  • „Bebi bluz” koji ne prolazi – Ekstremna osećanja razdražljivosti, iscrpljenosti, besa, bezvrednosti, krivice ili tuge koja traju duže od prve dve sedmice nakon porođaja mogu ukazivati na PPD. Ovi simptomi mogu otežati brigu o sebi ili porodici.
  • Prenaglašena anksioznost – Ako osećate izuzetnu anksioznost u vezi sa većinom stvari ili ste intenzivno zabrinuti za svoju bebu, mogli biste imati PPD.

Razgovarajte sa svojim lekarom ili ginekologom ako doživljavate bilo koji od ovih simptoma!

Kako da kontrolišem svoje raspoloženje tokom praznika?

Za one koji se bore sa postporođajnom depresijom ili anksioznošću, praznici mogu predstavljati dodatni pritisak već opterećenom periodu. Ako se oporavljate od postporođajne depresije ili anksioznosti, evo nekoliko saveta kako učiniti vašu sezonu praznika manje stresnom uz lakšu kontrolu.

Razgovarajte sa svojim lekarom

Vaš ginekolog i lekar opšte prakse mogu vam pomoći da zakažete sastanak sa psihologom ili psihijatrom, ako je potrebno. Psihoterapijske usluge lako su dostupne putem vašeg pametnog telefona, tableta ili računara. Tokom ovog dinamičnog perioda, možete se sastati sa licenciranim terapeutom licem u lice iz udobnosti svog doma. Neki pacijenti mogu imati koristi i od lekova za lečenje simptoma – o čemu možete razgovarati sa odabranim psihijatrom.

žena razgovara sa svojom lekarkomFoto: Freepik

Postavite granice

Ako znate da vas određene stvari preplavljuju ili uzrokuju da se vaša anksioznost ili depresija pojačavaju, izbegavajte te zadatke. Na primer, možda su to veća grupna okupljanja ili priprema obilne novogodišnje trpeze za sve članove porodice. Znajte svoje granice i obavestite druge o tome šta možete, a šta ne možete učiniti. Ne bojte se reći NE ili odrediti nekoga da to učini umesto vas. Zaboravite na sliku savršenih praznika i razmislite šta bi vama lično donelo radost u ovom periodu. Šta bi vam ulepšalo i olakšalo praznični period? 

Iskreni odgovori na ova pitanja neka vam budu vodilja:

  • Da li biste radije provodili vreme sa bližom porodicom? 
  • Da li bi izbegavanje obimne kupovine ili dekoracije olakšalo stvari?
  • Da li vam prija naručivanje hrane umesto pripremanja punog obroka? 
  • Da li vam više odgovara samo sedenje kod kuće i obavljanje vama omiljenje opuštajuće aktivnosti?

Zatražite pomoć od drugih članova porodice ili prijatelja

Ponekad može biti teško tražiti pomoć od drugih, ali traženje pomoći ne umanjuje vaše sposobnosti kao majke. Ako vam je potrebno da neki član porodice čuva vašu bebu nekoliko sati ili da vam prijatelj donese hranu, jasno im tražite ono što vam je potrebno. Članovi porodice i prijatelji žele pomoći, ali često ne znaju prava pitanja koja treba da vam postave, pa je najbolje biti iskren i reći im otvoreno šta vam je potrebno.

žena gleda kroz prozor i pije čaj
Foto: Freepik Ai

Vežbajte svesnost

Priznajte i budite svesni svojih pravih osećanja i emocija kada su u pitanju praznici. Često, pokušavanje da se osećate suprotno od onoga što vaš um i telo govore samo stvara još veći problem. Dozvolite sebi da izrazite svoja prava osećanja, što može olakšati emocionalnu teskobu. Takođe, pomaže deljenje tih osećanja s drugima!

Iako praznici mogu biti izazovni, „preživećete” ih. Nastavite sa praktikovanjem samopomoći, proveravajte sebe i svoje mentalno zdravlje. Ako doživljavate simptome postporođajne depresije ili anksioznosti, kontaktirajte svog lekara ili ginekologa kako biste razgovarali o najboljim sledećim koracima.

Posvetite vreme sebi

Saznajte šta vam donosi radost i uključite to u svoj dan. Iako je važno provesti vreme sa porodicom tokom praznika, jednako je važno imati vreme za sebe kako biste se regenerisali.


Ovaj tekst je deo Vodiča kroz postporođajnu depresiju koji će uskoro biti objavljen na roditeljskom portalu Bebac.

Praktični saveti i stručna podrška biće vam uskoro dostupni.

Autor teksta:
Olivera Leonid Pejin
MSc psiholog i RE&KBT psihoterapeut pod supervizijom

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa

Često zamišljamo praznike kao radostan i srećan period kada možemo biti sa porodicom i slaviti lepe trenutke. Međutim, za neke nove mame koje doživljavaju postporođajnu depresiju, praznici mogu biti posebno težak period i možda se ne osećaju spremne za slavlje.

tužna žena pod ćebetom
Foto: Freepik-Ai

Šta je postporođajna depresija?

Termin „postporođajna” označava vreme nakon porođaja. Potpuno je normalno da se nove majke (prvi put ili iskusne mame) osećaju preplavljeno, umorno, tužno, razdražljivo i promenljivog raspoloženja. Neki nazivaju ovu kombinaciju emocija „bebi bluz”.

Ovi osećaji mogu biti rezultat fizičkog poremećaja hormona neposredno nakon porođaja. „Bebi bluz” se obično javlja u prvim danima nakon porođaja i može trajati od dve do tri nedelje, obično se rešava bez ili sa malo intervencije. Međutim, otprilike 1 od 9 žena doživljava ozbiljniji poremećaj raspoloženja nazvan postporođajna depresija (PPD)

 

Žene koje imaju istoriju depresije, anksioznosti ili drugih poremećaja raspoloženja imaju veći rizik od razvoja PPD. PPD može početi neposredno pre ili bilo kada nakon porođaja, ali obično se ispoljava između jedne nedelje i mesec dana nakon porođaja.

Prema jednom istraživanju koje se bavilo pitanjem veze između godišnjih doba i postporođajne depresije stručnjaci su došli do rezultata koji ukazuju na to da su žene koje su se porodile tokom drugih godišnjih doba bile manje sklone postporođajnoj depresiji u poređenju sa onima koje su se porodile zimi. Ovaj rezultat može pomoći parovima da na vreme razmišljaju o tome i da preduzmu preventivne mere za postporođajnu depresiju.

Mama gura kolica zamišljena
Foto: Freepik-Ai

Žene sa PPD prijavljuju ekstremna osećanja bezvrednosti, umora i anksioznosti. Briga o sebi i svojoj porodici može delovati nemoguće. Može se javiti i izostanak interesovanja za bebu. Mogli biste imati PPD ako doživljavate:

  • Gubitak interesa i koncentracije – Osećate se povučeno ili neuobičajeno letargično? Izgubili ste interesovanje za aktivnosti u kojima ste nekada uživali, ili imate problema sa obavljanjem zadataka na poslu ili kod kuće?
  • Negativna osećanja prema bebi – Uobičajeno je da žene sa PPD imaju malo interesa za svoje bebe, imaju problema sa stvaranjem veze ili čak razmišljaju o povređivanju svojih novorođenčadi. Odmah obavestite svog lekara ako imate ova osećanja.
  • „Bebi bluz” koji ne prolazi – Ekstremna osećanja razdražljivosti, iscrpljenosti, besa, bezvrednosti, krivice ili tuge koja traju duže od prve dve sedmice nakon porođaja mogu ukazivati na PPD. Ovi simptomi mogu otežati brigu o sebi ili porodici.
  • Prenaglašena anksioznost – Ako osećate izuzetnu anksioznost u vezi sa većinom stvari ili ste intenzivno zabrinuti za svoju bebu, mogli biste imati PPD.

Razgovarajte sa svojim lekarom ili ginekologom ako doživljavate bilo koji od ovih simptoma!

Kako da kontrolišem svoje raspoloženje tokom praznika?

Za one koji se bore sa postporođajnom depresijom ili anksioznošću, praznici mogu predstavljati dodatni pritisak već opterećenom periodu. Ako se oporavljate od postporođajne depresije ili anksioznosti, evo nekoliko saveta kako učiniti vašu sezonu praznika manje stresnom uz lakšu kontrolu.

Razgovarajte sa svojim lekarom

Vaš ginekolog i lekar opšte prakse mogu vam pomoći da zakažete sastanak sa psihologom ili psihijatrom, ako je potrebno. Psihoterapijske usluge lako su dostupne putem vašeg pametnog telefona, tableta ili računara. Tokom ovog dinamičnog perioda, možete se sastati sa licenciranim terapeutom licem u lice iz udobnosti svog doma. Neki pacijenti mogu imati koristi i od lekova za lečenje simptoma – o čemu možete razgovarati sa odabranim psihijatrom.

žena razgovara sa svojom lekarkomFoto: Freepik

Postavite granice

Ako znate da vas određene stvari preplavljuju ili uzrokuju da se vaša anksioznost ili depresija pojačavaju, izbegavajte te zadatke. Na primer, možda su to veća grupna okupljanja ili priprema obilne novogodišnje trpeze za sve članove porodice. Znajte svoje granice i obavestite druge o tome šta možete, a šta ne možete učiniti. Ne bojte se reći NE ili odrediti nekoga da to učini umesto vas. Zaboravite na sliku savršenih praznika i razmislite šta bi vama lično donelo radost u ovom periodu. Šta bi vam ulepšalo i olakšalo praznični period? 

Iskreni odgovori na ova pitanja neka vam budu vodilja:

  • Da li biste radije provodili vreme sa bližom porodicom? 
  • Da li bi izbegavanje obimne kupovine ili dekoracije olakšalo stvari?
  • Da li vam prija naručivanje hrane umesto pripremanja punog obroka? 
  • Da li vam više odgovara samo sedenje kod kuće i obavljanje vama omiljenje opuštajuće aktivnosti?

Zatražite pomoć od drugih članova porodice ili prijatelja

Ponekad može biti teško tražiti pomoć od drugih, ali traženje pomoći ne umanjuje vaše sposobnosti kao majke. Ako vam je potrebno da neki član porodice čuva vašu bebu nekoliko sati ili da vam prijatelj donese hranu, jasno im tražite ono što vam je potrebno. Članovi porodice i prijatelji žele pomoći, ali često ne znaju prava pitanja koja treba da vam postave, pa je najbolje biti iskren i reći im otvoreno šta vam je potrebno.

žena gleda kroz prozor i pije čaj
Foto: Freepik Ai

Vežbajte svesnost

Priznajte i budite svesni svojih pravih osećanja i emocija kada su u pitanju praznici. Često, pokušavanje da se osećate suprotno od onoga što vaš um i telo govore samo stvara još veći problem. Dozvolite sebi da izrazite svoja prava osećanja, što može olakšati emocionalnu teskobu. Takođe, pomaže deljenje tih osećanja s drugima!

Iako praznici mogu biti izazovni, „preživećete” ih. Nastavite sa praktikovanjem samopomoći, proveravajte sebe i svoje mentalno zdravlje. Ako doživljavate simptome postporođajne depresije ili anksioznosti, kontaktirajte svog lekara ili ginekologa kako biste razgovarali o najboljim sledećim koracima.

Posvetite vreme sebi

Saznajte šta vam donosi radost i uključite to u svoj dan. Iako je važno provesti vreme sa porodicom tokom praznika, jednako je važno imati vreme za sebe kako biste se regenerisali.


Ovaj tekst je deo Vodiča kroz postporođajnu depresiju koji će uskoro biti objavljen na roditeljskom portalu Bebac.

Praktični saveti i stručna podrška biće vam uskoro dostupni.

Autor teksta:
Olivera Leonid Pejin
MSc psiholog i RE&KBT psihoterapeut pod supervizijom

Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Petak, 05.12.2025
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

Najnovije