Foto: Canva

Zašto se uvek razbolimo u ovo doba godine i kako da se zaštitimo

13.10.26. Izvor: N1

Kako temperature počinju da padaju, čini se da hladan jesenji vazduh donosi primetan porast broja ljudi koji šmrču i kijaju, kao i maramica koje kruže po kancelarijama.

Sa promenom godišnjeg doba menjaju se i vremenske prilike i naše svakodnevne navike, ali zašto se toliko ljudi u ovo doba godine oseća iscrpljeno i loše?

“Virusi koji izazivaju grip i običnu prehladu uglavnom su aktivniji tokom hladnog vremena, a tokom jeseni i zime brže kruže i šire se“, kaže Niki Ramskil, lekarka opšte prakse i osnivačica klinike „ The female health doctor“, prenoi RTS.

“Grip izazivaju virusi influence, dok su za običnu prehladu najčešće odgovorni rinovirusi. Zato vakcina protiv gripa može da smanji rizik od obolevanja od gripa, ali vas neće zaštititi od prehlade“, dodaje Ramskil.

Doktorka dodaje da su u ovo doba godine česti i kovid i norovirus.

“Naši nosni hodnici imaju ulogu da hvataju viruse i pomognu njihovom uklanjanju. Međutim, hladan i suv vazduh karakterističan za ovo doba godine može da isuši sluzokožu nosa, zbog čega postajemo izloženiji infekcijama. To znači da virusi nailaze na slabiju zaštitnu barijeru“, objašnjava Ramskil.

Više vremena provodimo u zatvorenom prostoru

“U ovo doba godine obično menjamo rutinu i način na koji obavljamo svakodnevne aktivnosti. Na primer, umesto da provodimo vreme napolju, na svežem vazduhu, češće boravimo u zatvorenom prostoru“, kaže doktorka.

“Češće zatvaramo prozore i vrata, što smanjuje provetravanje i povećava verovatnoću da se klice nakupljaju i šire među ljudima u kući“, ističe ona.

Ljudi se posle letnje pauze vraćaju na posao i u školu

Tokom jeseni smo okruženi većim brojem ljudi.

“Tokom leta mnogi od nas odlaze na odmor, provode vreme daleko od drugih ljudi i više borave napolju. Međutim, na jesen, kada se vratimo na posao i u školu, ponovo smo okruženi velikim brojem ljudi, pa se virusi mnogo brže šire“, navodi Ramskil.

Veća je verovatnoća da se zarazimo na mestima na kojima cirkuliše veći broj ljudi, pa je dezinfekcija bitna.

“Ako se vozite metroom ili radite u kancelariji otvorenog tipa, mnogo je veća verovatnoća da ćete se nečim zaraziti, osim ako ne dezinfikujete sve površine sve vreme, jer je rizik od unošenja virusa u organizam ili njihovog udisanja znatno veći“, navela je ona.

Posebno su mala deca poznata po tome što u školi lako pokupe različite infekcije.

“U ovo doba godine u školama kruži mnogo različitih uzročnika infekcija koje deca donose kući“, kaže doktorka.

“Njihov imuni sistem se često ranije nije susreo sa većinom tih virusa i drugih uzročnika bolesti, pa još uči kako da se izbori sa njima.“

Pretrpan raspored i stres

“Jesen može da bude veoma užurbano doba godine. Ako pokušavate da postignete previše, ne spavate dovoljno i ne hranite se zdravo, ne obezbeđujete organizmu ono što mu je potrebno da bi imuni sistem funkcionisao što bolje“, zaključuje Ramskil.

Saveti za očuvanje odbrambenog sistema

Borba protiv sezonskih bolesti zahteva celovit pristup zdravlju i povremenu promenu svakodnevnih navika u ishrani. Ramskilova ističe da jesen ume da bude veoma naporan period, te da ubrzan tempo života brzo uzima danak našem telu.

Nedostatak sna i jednolična ishrana onemogućavaju organizam da održi imuni sistem na optimalnom nivou tokom kriznih meseci. Zbog toga stručnjaci savetuju pacijentima da se oblače adekvatno i strogo čuvaju telesnu temperaturu kada izlaze na hladnoću.

Dodatni faktor koji slabi odbrambene snage organizma jeste manjak sunčeve svetlosti usled kraćih jesenjih dana i oblačnog vremena. Manjak sunca dovodi do smanjene proizvodnje vitamina D u telu, koji predstavlja jedan od ključnih elemenata za pravilno funkcionisanje imuniteta. Na širenje virusa utiču i specifične klimatske promene u Srbiji, koje donose toplija leta, ali i izuzetno nepredvidive zimske uslove. Uz obavezno izbegavanje velikih gužvi i stresnih situacija, izuzetno je važno pronaći vremena za svakodnevnu fizičku aktivnost.

Opšte higijenske mere uvek ostaju prva i najvažnija linija odbrane u kancelarijama, bolnicama i obrazovnim ustanovama. Lekari preporučuju redovno pranje ruku toplom vodom i temeljno čišćenje radnih stolova, tastatura i mobilnih telefona.

Izuzetno je važno svakodnevno udisati svež vazduh tokom pauze, kako ne biste stalno boravili u zagušljivom kancelarijskom prostoru. Ove jednostavne, ali klinički dokazane rutine mogu značajno smanjiti šansu za prenošenje respiratornih infekcija tokom cele zime.

Izvor: N1

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa

Kako temperature počinju da padaju, čini se da hladan jesenji vazduh donosi primetan porast broja ljudi koji šmrču i kijaju, kao i maramica koje kruže po kancelarijama.

Sa promenom godišnjeg doba menjaju se i vremenske prilike i naše svakodnevne navike, ali zašto se toliko ljudi u ovo doba godine oseća iscrpljeno i loše?

“Virusi koji izazivaju grip i običnu prehladu uglavnom su aktivniji tokom hladnog vremena, a tokom jeseni i zime brže kruže i šire se“, kaže Niki Ramskil, lekarka opšte prakse i osnivačica klinike „ The female health doctor“, prenoi RTS.

“Grip izazivaju virusi influence, dok su za običnu prehladu najčešće odgovorni rinovirusi. Zato vakcina protiv gripa može da smanji rizik od obolevanja od gripa, ali vas neće zaštititi od prehlade“, dodaje Ramskil.

Doktorka dodaje da su u ovo doba godine česti i kovid i norovirus.

“Naši nosni hodnici imaju ulogu da hvataju viruse i pomognu njihovom uklanjanju. Međutim, hladan i suv vazduh karakterističan za ovo doba godine može da isuši sluzokožu nosa, zbog čega postajemo izloženiji infekcijama. To znači da virusi nailaze na slabiju zaštitnu barijeru“, objašnjava Ramskil.

Više vremena provodimo u zatvorenom prostoru

“U ovo doba godine obično menjamo rutinu i način na koji obavljamo svakodnevne aktivnosti. Na primer, umesto da provodimo vreme napolju, na svežem vazduhu, češće boravimo u zatvorenom prostoru“, kaže doktorka.

“Češće zatvaramo prozore i vrata, što smanjuje provetravanje i povećava verovatnoću da se klice nakupljaju i šire među ljudima u kući“, ističe ona.

Ljudi se posle letnje pauze vraćaju na posao i u školu

Tokom jeseni smo okruženi većim brojem ljudi.

“Tokom leta mnogi od nas odlaze na odmor, provode vreme daleko od drugih ljudi i više borave napolju. Međutim, na jesen, kada se vratimo na posao i u školu, ponovo smo okruženi velikim brojem ljudi, pa se virusi mnogo brže šire“, navodi Ramskil.

Veća je verovatnoća da se zarazimo na mestima na kojima cirkuliše veći broj ljudi, pa je dezinfekcija bitna.

“Ako se vozite metroom ili radite u kancelariji otvorenog tipa, mnogo je veća verovatnoća da ćete se nečim zaraziti, osim ako ne dezinfikujete sve površine sve vreme, jer je rizik od unošenja virusa u organizam ili njihovog udisanja znatno veći“, navela je ona.

Posebno su mala deca poznata po tome što u školi lako pokupe različite infekcije.

“U ovo doba godine u školama kruži mnogo različitih uzročnika infekcija koje deca donose kući“, kaže doktorka.

“Njihov imuni sistem se često ranije nije susreo sa većinom tih virusa i drugih uzročnika bolesti, pa još uči kako da se izbori sa njima.“

Pretrpan raspored i stres

“Jesen može da bude veoma užurbano doba godine. Ako pokušavate da postignete previše, ne spavate dovoljno i ne hranite se zdravo, ne obezbeđujete organizmu ono što mu je potrebno da bi imuni sistem funkcionisao što bolje“, zaključuje Ramskil.

Saveti za očuvanje odbrambenog sistema

Borba protiv sezonskih bolesti zahteva celovit pristup zdravlju i povremenu promenu svakodnevnih navika u ishrani. Ramskilova ističe da jesen ume da bude veoma naporan period, te da ubrzan tempo života brzo uzima danak našem telu.

Nedostatak sna i jednolična ishrana onemogućavaju organizam da održi imuni sistem na optimalnom nivou tokom kriznih meseci. Zbog toga stručnjaci savetuju pacijentima da se oblače adekvatno i strogo čuvaju telesnu temperaturu kada izlaze na hladnoću.

Dodatni faktor koji slabi odbrambene snage organizma jeste manjak sunčeve svetlosti usled kraćih jesenjih dana i oblačnog vremena. Manjak sunca dovodi do smanjene proizvodnje vitamina D u telu, koji predstavlja jedan od ključnih elemenata za pravilno funkcionisanje imuniteta. Na širenje virusa utiču i specifične klimatske promene u Srbiji, koje donose toplija leta, ali i izuzetno nepredvidive zimske uslove. Uz obavezno izbegavanje velikih gužvi i stresnih situacija, izuzetno je važno pronaći vremena za svakodnevnu fizičku aktivnost.

Opšte higijenske mere uvek ostaju prva i najvažnija linija odbrane u kancelarijama, bolnicama i obrazovnim ustanovama. Lekari preporučuju redovno pranje ruku toplom vodom i temeljno čišćenje radnih stolova, tastatura i mobilnih telefona.

Izuzetno je važno svakodnevno udisati svež vazduh tokom pauze, kako ne biste stalno boravili u zagušljivom kancelarijskom prostoru. Ove jednostavne, ali klinički dokazane rutine mogu značajno smanjiti šansu za prenošenje respiratornih infekcija tokom cele zime.

Izvor: N1

Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Utorak, 13.10.2026
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

Najnovije