Foto: Canva

Meteorolozi otkrili kakva zima čeka Srbiju: Čak 55 dana sa mrazom, a prognoza za sneg donosi iznenađenje

17.11.26. Izvor: Nova.rs

Pred Srbijom je zima koja bi, prema najnovijim dugoročnim prognozama, mogla da bude toplija nego što smo navikli, ali to ne znači da nas očekuju samo kiša i blage temperature. Naprotiv, meteorolozi navode da su mogući periodi jakog mraza, obilnije snežne padavine i dani tokom kojih temperatura neće prelaziti nulu. Ipak, kada je reč o snegu, postoji važna razlika između onoga što se očekuje u gradovima i onoga što bi moglo da se dešava na planinama, prenosi Nova.rs.

Prema sezonskoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), zima 2026/2027. godine trebalo bi da bude toplija od višegodišnjeg proseka, uz temperature koje bi u proseku mogle da budu do dva stepena više od uobičajenih.

To ne znači da će svakog dana biti toplo. Sezonska prognoza opisuje kakvo bi vreme moglo da preovladava tokom decembra, januara i februara, ali ne isključuje nekoliko uzastopnih dana sa izrazito niskim temperaturama.

U nižim predelima Srbije očekuje se prosečna temperatura tokom zime između 2 i 5 stepeni, dok bi na planinama trebalo da bude između minus 2 i jednog stepena.

Slična očekivanja izneo je i evropski program Kopernikus (Copernicus) u prognozi objavljenoj 10. novembra. Prema njegovim podacima, veći deo Evrope mogao bi da ima topliju zimu od proseka, uz veću količinu padavina u mnogim oblastima.

Koliko snega možemo da očekujemo ove zime?

Upravo je sneg jedna od najvećih nepoznanica predstojeće zime. RHMZ predviđa da će ukupna količina padavina u Srbiji biti iznad proseka, ali to ne znači automatski da će biti više snega.

Tokom tri zimska meseca očekuje se između 130 i 180 milimetara padavina u većem delu zemlje. Na zapadu Srbije ta količina mogla bi da dostigne 210 milimetara, dok se u brdsko-planinskim predelima prognozira do 240 milimetara.

Međutim, ove brojke predstavljaju ukupnu količinu kiše, snega i drugih padavina izraženu kao količinu vode, a ne visinu snežnog pokrivača.

Ukoliko temperature budu iznad nule, veliki deo padavina u gradovima i nizijama mogao bi da bude u obliku kiše ili susnežice. Čak i kada padne sneg, postoji mogućnost da se zbog toplijeg vremena brzo otopi.

To posebno važi za Beograd, Novi Sad i druge gradove u nižim predelima Srbije, gde su uslovi za dugotrajno zadržavanje snega nepovoljniji nego na planinama.

S druge strane, na Kopaoniku, Zlatiboru, Tari i drugim planinskim područjima postoje znatno bolji uslovi za snežne padavine i formiranje trajnijeg snežnog pokrivača.

Meteorolog RHMZ-a Slobodan Sovilj objasnio je ranije da toplije zime ne znače da obilne snežne padavine više nisu moguće. Kada prodre dovoljno hladan vazduh, velika količina vlage u atmosferi i dalje može da donese intenzivan sneg, čak i ako je ostatak zime relativno blag.

Zbog toga nije isključeno da pojedini delovi Srbije tokom kraćih perioda dobiju značajniju količinu snega.

Ipak, trenutno ne postoji pouzdana prognoza koja bi pokazala koliko će tačno centimetara snega pasti u Beogradu, Novom Sadu, Nišu ili na planinama tokom čitave zime.

Kada bi mogao da padne prvi sneg?

Prve snežne padavine u nižim predelima Srbije uobičajeno se javljaju tokom druge polovine novembra ili početkom decembra, ali tačan datum ove godine još nije moguće pouzdano odrediti.

Prema podacima koje je izneo Sovilj, prosečan datum prvog snega u Beogradu je 23. novembar, dok se prvi snežni pokrivač u proseku formira oko 3. decembra.

Međutim, to su podaci zasnovani na dugogodišnjim vremenskim prilikama, a ne prognoza za konkretne datume 2026. godine.

Za decembar RHMZ očekuje relativno blago vreme. Prosečna temperatura u nižim krajevima trebalo bi da bude između 2 i 5 stepeni, odnosno do tri stepena iznad višegodišnjeg proseka.

To znači da tokom decembra možemo da očekujemo smenjivanje hladnijih i toplijih perioda, sa mogućnošću kiše, susnežice i snega.

Prognozira se i između 12 i 18 dana sa jutarnjim temperaturama ispod nule u nižim predelima zemlje. Ipak, prema sadašnjim izgledima, tokom decembra bi u nizijama moglo da bude najviše dva dana u kojima temperatura ostaje ispod nule tokom celog dana.

Što se tiče januara i februara, trenutno nije moguće precizno odrediti kada bi mogli da nastupe najjači hladni talasi ili obilnije snežne padavine.

Januar je inače najhladniji mesec u Srbiji i period tokom kojeg se u proseku beleži najviše dana sa snežnim pokrivačem. Međutim, to ne znači da će upravo januar 2027. obavezno doneti najviše snega.

Hoće li biti jakih mrazeva i ledenih dana?
Iako prognoze ukazuju na topliju zimu, RHMZ očekuje između 30 i 55 mraznih dana u nižim predelima Srbije. To su dani tokom kojih se temperatura makar nakratko spusti ispod nule.

Na planinama bi takvih dana moglo da bude između 60 i 75.

Kada su u pitanju ledeni dani, odnosno oni tokom kojih temperatura ni u najtoplijem delu dana ne prelazi nulu, u nižim predelima prognozira se između pet i 15 takvih dana tokom čitave zime. Na planinama ih može biti između 25 i 40.

To pokazuje da nas, uprkos očekivanim blažim temperaturama, i dalje mogu očekivati periodi prave zime.

Mogući su i kratkotrajni prodori veoma hladnog vazduha koji bi doneli sneg, poledicu i ledenu kišu. Međutim, njihovo trajanje, intenzitet i tačno vreme pojavljivanja ne mogu se pouzdano predvideti nekoliko meseci unapred.

Prema trenutnim sezonskim prognozama, ne očekuje se da dugotrajna i ekstremno hladna zima bude preovlađujući scenario.

Kada se sve prognoze sagledaju zajedno, najverovatniji ishod je zima toplija od proseka, sa dosta padavina, ali i sa povremenim hladnim periodima koji mogu doneti ozbiljnije snežne padavine.

Za stanovnike gradova to bi moglo da znači više dana sa kišom i susnežicom, uz povremeni sneg koji se ne zadržava dugo. Na planinama su izgledi za snežnu zimu znatno bolji.

Ipak, odgovor na pitanje da li će Srbija biti pod snegom za Novu godinu, koliko će snega pasti tokom januara ili da li nas očekuje neki posebno snažan hladni talas moći će pouzdanije da se dobije tek iz vremenskih prognoza bližih tim datumima.

Izvor: Nova.rs

Postanite član Bebac porodice! Registrujte se

Da li ste trudni ili imate bebu?

Unesite termin porođaja ili datum rođenja vašeg bebca i pratite njegov razvoj iz nedelje u nedelju.

Komentari (0)

Ostavite komentar

Izračunajte termin porođaja

Unesite prvi dan Vašeg
poslednjeg ciklusa

Prosečno trajanje ciklusa

Pred Srbijom je zima koja bi, prema najnovijim dugoročnim prognozama, mogla da bude toplija nego što smo navikli, ali to ne znači da nas očekuju samo kiša i blage temperature. Naprotiv, meteorolozi navode da su mogući periodi jakog mraza, obilnije snežne padavine i dani tokom kojih temperatura neće prelaziti nulu. Ipak, kada je reč o snegu, postoji važna razlika između onoga što se očekuje u gradovima i onoga što bi moglo da se dešava na planinama, prenosi Nova.rs.

Prema sezonskoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ), zima 2026/2027. godine trebalo bi da bude toplija od višegodišnjeg proseka, uz temperature koje bi u proseku mogle da budu do dva stepena više od uobičajenih.

To ne znači da će svakog dana biti toplo. Sezonska prognoza opisuje kakvo bi vreme moglo da preovladava tokom decembra, januara i februara, ali ne isključuje nekoliko uzastopnih dana sa izrazito niskim temperaturama.

U nižim predelima Srbije očekuje se prosečna temperatura tokom zime između 2 i 5 stepeni, dok bi na planinama trebalo da bude između minus 2 i jednog stepena.

Slična očekivanja izneo je i evropski program Kopernikus (Copernicus) u prognozi objavljenoj 10. novembra. Prema njegovim podacima, veći deo Evrope mogao bi da ima topliju zimu od proseka, uz veću količinu padavina u mnogim oblastima.

Koliko snega možemo da očekujemo ove zime?

Upravo je sneg jedna od najvećih nepoznanica predstojeće zime. RHMZ predviđa da će ukupna količina padavina u Srbiji biti iznad proseka, ali to ne znači automatski da će biti više snega.

Tokom tri zimska meseca očekuje se između 130 i 180 milimetara padavina u većem delu zemlje. Na zapadu Srbije ta količina mogla bi da dostigne 210 milimetara, dok se u brdsko-planinskim predelima prognozira do 240 milimetara.

Međutim, ove brojke predstavljaju ukupnu količinu kiše, snega i drugih padavina izraženu kao količinu vode, a ne visinu snežnog pokrivača.

Ukoliko temperature budu iznad nule, veliki deo padavina u gradovima i nizijama mogao bi da bude u obliku kiše ili susnežice. Čak i kada padne sneg, postoji mogućnost da se zbog toplijeg vremena brzo otopi.

To posebno važi za Beograd, Novi Sad i druge gradove u nižim predelima Srbije, gde su uslovi za dugotrajno zadržavanje snega nepovoljniji nego na planinama.

S druge strane, na Kopaoniku, Zlatiboru, Tari i drugim planinskim područjima postoje znatno bolji uslovi za snežne padavine i formiranje trajnijeg snežnog pokrivača.

Meteorolog RHMZ-a Slobodan Sovilj objasnio je ranije da toplije zime ne znače da obilne snežne padavine više nisu moguće. Kada prodre dovoljno hladan vazduh, velika količina vlage u atmosferi i dalje može da donese intenzivan sneg, čak i ako je ostatak zime relativno blag.

Zbog toga nije isključeno da pojedini delovi Srbije tokom kraćih perioda dobiju značajniju količinu snega.

Ipak, trenutno ne postoji pouzdana prognoza koja bi pokazala koliko će tačno centimetara snega pasti u Beogradu, Novom Sadu, Nišu ili na planinama tokom čitave zime.

Kada bi mogao da padne prvi sneg?

Prve snežne padavine u nižim predelima Srbije uobičajeno se javljaju tokom druge polovine novembra ili početkom decembra, ali tačan datum ove godine još nije moguće pouzdano odrediti.

Prema podacima koje je izneo Sovilj, prosečan datum prvog snega u Beogradu je 23. novembar, dok se prvi snežni pokrivač u proseku formira oko 3. decembra.

Međutim, to su podaci zasnovani na dugogodišnjim vremenskim prilikama, a ne prognoza za konkretne datume 2026. godine.

Za decembar RHMZ očekuje relativno blago vreme. Prosečna temperatura u nižim krajevima trebalo bi da bude između 2 i 5 stepeni, odnosno do tri stepena iznad višegodišnjeg proseka.

To znači da tokom decembra možemo da očekujemo smenjivanje hladnijih i toplijih perioda, sa mogućnošću kiše, susnežice i snega.

Prognozira se i između 12 i 18 dana sa jutarnjim temperaturama ispod nule u nižim predelima zemlje. Ipak, prema sadašnjim izgledima, tokom decembra bi u nizijama moglo da bude najviše dva dana u kojima temperatura ostaje ispod nule tokom celog dana.

Što se tiče januara i februara, trenutno nije moguće precizno odrediti kada bi mogli da nastupe najjači hladni talasi ili obilnije snežne padavine.

Januar je inače najhladniji mesec u Srbiji i period tokom kojeg se u proseku beleži najviše dana sa snežnim pokrivačem. Međutim, to ne znači da će upravo januar 2027. obavezno doneti najviše snega.

Hoće li biti jakih mrazeva i ledenih dana?
Iako prognoze ukazuju na topliju zimu, RHMZ očekuje između 30 i 55 mraznih dana u nižim predelima Srbije. To su dani tokom kojih se temperatura makar nakratko spusti ispod nule.

Na planinama bi takvih dana moglo da bude između 60 i 75.

Kada su u pitanju ledeni dani, odnosno oni tokom kojih temperatura ni u najtoplijem delu dana ne prelazi nulu, u nižim predelima prognozira se između pet i 15 takvih dana tokom čitave zime. Na planinama ih može biti između 25 i 40.

To pokazuje da nas, uprkos očekivanim blažim temperaturama, i dalje mogu očekivati periodi prave zime.

Mogući su i kratkotrajni prodori veoma hladnog vazduha koji bi doneli sneg, poledicu i ledenu kišu. Međutim, njihovo trajanje, intenzitet i tačno vreme pojavljivanja ne mogu se pouzdano predvideti nekoliko meseci unapred.

Prema trenutnim sezonskim prognozama, ne očekuje se da dugotrajna i ekstremno hladna zima bude preovlađujući scenario.

Kada se sve prognoze sagledaju zajedno, najverovatniji ishod je zima toplija od proseka, sa dosta padavina, ali i sa povremenim hladnim periodima koji mogu doneti ozbiljnije snežne padavine.

Za stanovnike gradova to bi moglo da znači više dana sa kišom i susnežicom, uz povremeni sneg koji se ne zadržava dugo. Na planinama su izgledi za snežnu zimu znatno bolji.

Ipak, odgovor na pitanje da li će Srbija biti pod snegom za Novu godinu, koliko će snega pasti tokom januara ili da li nas očekuje neki posebno snažan hladni talas moći će pouzdanije da se dobije tek iz vremenskih prognoza bližih tim datumima.

Izvor: Nova.rs

Izračunajte vaš BMI
Pol:

Godine starosti:

Vaša visina:

Vaša težina:

Vaš BMI iznosi
22,5
Normalna težina

Neuhranjenost
Normalna telesna masa
Manja gojaznost
Gojaznost
Velika gojaznost
Preterana gojaznost
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.

Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.

Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Izračunajte plodne dane

Prvi dan poslednje menstruacije

Prosečno trajanje ciklusa
Ovulacija ≈
Ned. 20.07.2021. Pet. 25.07.2021.
Danas je Utorak, 17.11.2026
Plodni dani
Menstruacija
dana 5 Menstruacija
dana 15 Folikularna faza
dana 6 Ovulacija
Sledeća menstruacija
za ≈ 28 dana

Može vas zanimati još i

Najnovije