Procedure za doniranje jajnih ćelija i spermatozoida pojednostavljene, ali kako motivisati donore?
02.02.23.
Izvor: N1
Za vantelesnu oplodnju doniranim jajnim ćelijama i spermatozodima, koji se uvoze iz inostranstva, u Srbiji je moguće prijaviti se i putem interneta. Prijavljivanje za vantelesnu oplodnju o trošku države doniranim reproduktivnim materijalom potrebno je popuniti kratak upitnik na portalu eUprava.
Foto: youtube printscreen
Konsultantkinja za vantelesnu oplodnju Sandra Jovanović kaže da je procedura vrlo jednostavna.
„Popunite podatke, sistem izbacuje ustanovu koja će proceniti da li ste za donaciju ili ne. Nakon prijave, parovi ili mame same dobijaju termin, izlaze na komisiju, u kojoj su pravnik i psiholog, zatim medicinska komisija. Nakon toga komisija daje potvrdu da je ta osoba ili par prošao, biraju ustanovu gde će raditi proceduru. U samoj klinici će se nastaviti sa odabirom donora, onda se ulazi u proces”, rekla je Jovanović.
Kako kaže, vremenski najduže traje prikupljanje analiza za komisijski pregled.
„Sama potražnja reproduktivnih ćelija od strane klinike zahteva određeno vreme, transport, dok stignu, država ima potpisan ugovor sa četiri banke – iz Španije, Ćeške i dve iz Danske. Stigli su prvi paketi iz Španije, pokazano je kako će se raditi dalje, to je bio početak, ja se nadam da će biti mnogo beba”, dodala je.
Jovanović se nada da će svi parovi, koji imaju zamrznute embrione u inostranim zemljama, da ih prebace u Srbiju i nastave postupak.
„Toliko smo apelovali na rešavanje problema, ali nije bilo medijske kampanje, nije bilo edukacije. Da biste mogli da motivišete žene i muškarce da daju reproduktivne ćelije, moraju da znaju kome je to potrebno, kako se radi, koliko utiče na njih i da li ispunjavaju uslove. Kod žena može donor do 34 godine, da li smo o tome dovoljno pričali? Nismo. Moraćemo naše donore da aktiviramo da se edukuju, a onda i da daju svoje reproduktivne ćelije”, istakla je.
Foto: youtube printscreen
Podseća da u zakonu postoji klauzula da se to radi iz altruističkih razloga i da zato nije moguće dati nadonkadu.
„Postoje problemi na koje treba da mislimo, logistički da bude što lakši put do donorstva i da tako omogućimo primaocima da bude više donora. Jedan donor može da donira samo jednom paru – da se rodi dete jednom paru ili jednoj ženskoj osobi. Fond finansira tri postupka sa doniranim materijalom, žena ili par imanju imaju pravo na tri pokušaja i tri krio embrio transfera dodatno. Ukoli ima zamrznutih embriona imaju pravo preko fonda tri puta da probaju”, rekla je.
Kaže i da donor mora da prođe više analiza, testira se na infektivne bolesti, pa na šest meseci retestiranje i tek onda ide na listu donora.
„Vi ste sigurni da nema bolesti koje može da prenese. Prošle godine podatak je da je oko 8.500 procedura preko Fonda urađeno, uspeh je uvek diskutabilna tema. Procenat uspeha je otprilike oko 30 odsto, a sa doniranim materijalom je mnogo viši”, rekla je konsultantkinja za vantelesnu oplodnju Sandra Jovanović
Za vantelesnu oplodnju doniranim jajnim ćelijama i spermatozodima, koji se uvoze iz inostranstva, u Srbiji je moguće prijaviti se i putem interneta. Prijavljivanje za vantelesnu oplodnju o trošku države doniranim reproduktivnim materijalom potrebno je popuniti kratak upitnik na portalu eUprava.
Foto: youtube printscreen
Konsultantkinja za vantelesnu oplodnju Sandra Jovanović kaže da je procedura vrlo jednostavna.
„Popunite podatke, sistem izbacuje ustanovu koja će proceniti da li ste za donaciju ili ne. Nakon prijave, parovi ili mame same dobijaju termin, izlaze na komisiju, u kojoj su pravnik i psiholog, zatim medicinska komisija. Nakon toga komisija daje potvrdu da je ta osoba ili par prošao, biraju ustanovu gde će raditi proceduru. U samoj klinici će se nastaviti sa odabirom donora, onda se ulazi u proces”, rekla je Jovanović.
Kako kaže, vremenski najduže traje prikupljanje analiza za komisijski pregled.
„Sama potražnja reproduktivnih ćelija od strane klinike zahteva određeno vreme, transport, dok stignu, država ima potpisan ugovor sa četiri banke – iz Španije, Ćeške i dve iz Danske. Stigli su prvi paketi iz Španije, pokazano je kako će se raditi dalje, to je bio početak, ja se nadam da će biti mnogo beba”, dodala je.
Jovanović se nada da će svi parovi, koji imaju zamrznute embrione u inostranim zemljama, da ih prebace u Srbiju i nastave postupak.
„Toliko smo apelovali na rešavanje problema, ali nije bilo medijske kampanje, nije bilo edukacije. Da biste mogli da motivišete žene i muškarce da daju reproduktivne ćelije, moraju da znaju kome je to potrebno, kako se radi, koliko utiče na njih i da li ispunjavaju uslove. Kod žena može donor do 34 godine, da li smo o tome dovoljno pričali? Nismo. Moraćemo naše donore da aktiviramo da se edukuju, a onda i da daju svoje reproduktivne ćelije”, istakla je.
Foto: youtube printscreen
Podseća da u zakonu postoji klauzula da se to radi iz altruističkih razloga i da zato nije moguće dati nadonkadu.
„Postoje problemi na koje treba da mislimo, logistički da bude što lakši put do donorstva i da tako omogućimo primaocima da bude više donora. Jedan donor može da donira samo jednom paru – da se rodi dete jednom paru ili jednoj ženskoj osobi. Fond finansira tri postupka sa doniranim materijalom, žena ili par imanju imaju pravo na tri pokušaja i tri krio embrio transfera dodatno. Ukoli ima zamrznutih embriona imaju pravo preko fonda tri puta da probaju”, rekla je.
Kaže i da donor mora da prođe više analiza, testira se na infektivne bolesti, pa na šest meseci retestiranje i tek onda ide na listu donora.
„Vi ste sigurni da nema bolesti koje može da prenese. Prošle godine podatak je da je oko 8.500 procedura preko Fonda urađeno, uspeh je uvek diskutabilna tema. Procenat uspeha je otprilike oko 30 odsto, a sa doniranim materijalom je mnogo viši”, rekla je konsultantkinja za vantelesnu oplodnju Sandra Jovanović
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.
Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.
Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Budući da se vaša materica nakon prve trudnoće nije smanjila na prvobitnu veličinu, vaše telo će verovatno preskočiti taj početak i ranije svetu otkriti da ste u drugom stanju.
Klaster glavobolja smatra se jednim od najtežih bolnih stanja, a istraživanje američkih naučnika pokazalo je da je osobe koje od nje pate doživljavaju kao bolniju čak i od porođaja, akutne upale pankreasa i bubrežnih kamenaca.
Ove poznate tradicionalne lekove ne biste trebali da uzimate ako počnete da kašljete, jer više odmažu nego što pomažu. Saznajte koje alternative su mnogo bolje
Jedan od sastavnih delova srpskog etosa jesu krsne slave, a najviše porodica slavi Nikoljdan koji je pred nama. Deca ponekada ne mogu da podnesu gužvu te se stvara stresna situacija
Povišena temperatura u trudnoći: Šta da radite? Saznajte kada potražiti pomoć lekara, koje lekove smete da koristite i kako da se rashladite prirodnim putem.
Topić je otkrio kako je gradio odnos sa Angelinom, zbog čega nikada nije želeo da je prisiljava na treninge i na koji način je pokušavao da joj prenese važne lekcije
Jedan od najčešćih prvih načina da saznate da ste u drugom stanju jeste zahvaljujući kućnim testovima za trudnoću. Na ovaj način većina žena sazna da je trudna.
U periodu posle prve godine mališani vole da pokušavaju sve da urade sami. Nešto će odmah uspeti, ali za nešto će im i dalje biti potrebna pomoć odraslih
Otkrijte tajne iza datuma poroda i naučite zašto se tako malo beba rađa tačno na predviđeni dan. Saznajte kako se datumi poroda računaju, šta utiče na njihovu preciznost i kako se nositi sa produženim trudnoćama.
Zabrana će početi da se primenjuje 1. januara 2027. godine, a tehnološke kompanije moraće da uvedu odgovarajuće mehanizme za proveru starosti korisnika.
U određenoj fazi razvoja deca počinju neprimereno da odgovaraju svojim roditeljima, čak i da ih vređaju. Saznajte zbog čega se to dešava i kako treba reagovati u takvim situacijama.
Kolostrum, odnosno prvo majčino mleko ujedno je i prva hrana beba - i najbolja hrana koju mogu dobiti već i u prvim satima života. A kada ovo mleko kreće da nadolazi majkama?
Razvod je jedno od najtežih životnih iskustava, a njegovi emocionalni i psihološki efekti mogu da budu mnogo ozbiljniji nego što okolina pretpostavlja.
Testa za igranje nikad dosta - naučite kako da ga pripremate sami i uvek imate dovoljno za igru. Potrebno vam je samo nekoliko sastojka koje imate u kuhinji
Čak i kad mame i tate nisu preterano vešti sa gumicama, šnalicama i češljem - to ne znači da njihova devojčica ne može da ima svakog dana lepu, urednu i zanimljivu frizuru.
Impulsivnost, poteškoće sa pažnjom, emocionalna regulacija i problemi sa prilagođavanjem promenama ponekad otežavaju snalaženje u društvenim situacijama.
Kada sledeći put čujete reč "menstruacija", setite se mikroskopa – ona je dokaz regenerativne moći tela i složenog, neprestanog plesa ćelija unutar nas.
Šta kada beba svojom veličinom ne odgovara gestacijskoj nedelji, te se trudnice često brinu da li se njihova beba razvija kako bi trebalo. Odgovor daje prim. dr Predrag Mitrović
Pripremite svoju decu na sezonu hladnih dana. Dajte njihovom organizmu da se prilagodi na najbolji mogući način. Tako što ćete biti napolju. Barem sat vremena dnevno.
Da li je moguće otkloniti bol Da li je moguće otkloniti bol na porođaju bez upotrebe hemijskih sredstava. Bezbolni porođaj je moguć. Praksa ga je potvrdila.
Koje su razlike, ali i prednosti i mane epidurala i spinalne anestezije kao izbora za obezboljavanje porođaja - od prvih kontrakcija pa sve do rođenja bebe.
Hrvatska agencija za lekove i medicinska sredstva donelo je ovu odluku zbog povećanog broja prijavljenih sumnji na retku neželjenu reakciju osteitis/osteomijelitis.
Doktor Karl Dajserot proveo je sate odgovarajući na pozive i posete onih koji su mu čestitali pošto je rano u ponedeljak ujutro saznao da je dobio Nobelovu nagradu za medicinu
Prosto je neverovatno koliko zabluda ima kada se govori o prehladi. Iako je ubedljivo prva na listi respiratornih virusnih infekcija kod dece - o njoj se, izgleda, malo zna.
U domovima zdravlja širom Srbije od sredine septembra raste broj obolelih od respiratornih virusa, koji se manifestuju do sada neuobičajenim simptomom.
Komentari (0)