U petak je predsednica Skupštine Maja Gojković iznenada na dnevni red sednice sazvane za ponedeljak stavila Predlog zakona o nestalim bebama. Iako se čini da je država odlučila da posle nekoliko decenija stavi tačku na sumnje da su njene institucije učestvovale u krađi beba, izgleda da je motiv puko ispunjavanje obaveza prema Savetu Evrope.
Između 350 i 650 roditelja obraćalo se nadležnim institucijama zbog sumnji da su njihova deca ukradena u porodilištima u Srbiji, ali do danas nisu saznali istinu.
Jedna od njih je i Zorica Jovanović kojoj su doktori u ćuprijskoj bolnici 1983. saopštili da je njen sin preminuo. Nisu joj dali da ga vidi, za uzrok smrti su naveli da je nepoznat, a smrt njenog sina nije zavedena u matičnoj knjizi umrlih. Telo bebe nikada nije predato porodici.
Foto: Shutterstock
„Tražili smo da se uradi obdukcija, da vidimo šta je s detetom, oni su rekli – uradiće se i tek posle godinu dana dobijamo nalaz obdukcioni, navodno da je dete slato za Beograd. Ja sam bila u arhivu u Beogradu, nikad nijedna beba iz Ćuprije nije došla na obdukciju u Beograd”, rekla je Zorica Jovanovića između ostalog u razgovoru za RSE 2016. godine.
Upravo zato što joj institucije nisu pravovremeno pružale informacije o sudbini njenog detata, tužila je državu Evropskom sudu za ljudska prava. Sud je presudio u njenu korist i pored novačne odštete naložio Srbiji da donese poseban zakon koji bi omogućio da svi roditelji koji sumnjaju saznaju šta je bilo sa njihovim bebama.
Sedam godina kasnije, zakon još nije usvojen.
Predlog zakona koji će se pred poslanicima naći u ponedeljak, međutim, ne obećava da će sudbina nestalih bebe ikada biti rasvetljena.
„Ovaj zakon jednostavno nije podoban da utvrdi činjenice o svakom pojedinačnom slučaju već naprotiv u njemu se krije namera da se kroz sistem obeštećenja roditeljima pruži novčana naknada i to tako što bi sud donosio rešenje da je nemoguće utvrditi istinu”, kaže Milena Vasić iz Yucoma za Insajder.
Foto: Shutterstock
Upravo zbog ovoga već mesecima roditelji nestalih beba i nevladine organizacije traže da se ovakav Predlog zakona povuče. Smatraju da je važno uspostaviti mehanizam koji bi omogućio istinu, a ne samo ispuniti obavezu iz presude Evropskog suda za ljudska prava. Ipak, hitnost u donošenju ovog zakona ima i objašnjenje.
„Ukoliko taj zakon ne bude donet, Komitet ministara Saveta Evrope će imati vrlo oštru reakciju prema Srbiji. S obzirom na to da imamo najavljene izbore i najavljeno raspuštanje skupštine, pretpostavljamo da je to razlog zašto je Srbija požurila da donese zakon. Podjednako i udruženja roditelja i nevladine organizacije koje prate izvršenje presude Jovanović protiv Srbije smatraju da nema amandamana koje bi uspeli da srede ovaj zakon jer je on u samom korenu loš”, dodaje Vasić.
Srbija je dužna da ispita sumnje roditelja da su njihova deca ukradena u porodilištima. Roditeljima je u celoj situaciji najmanje važna novčana odšteta koju nudi država jer oni žele da istraga pokaže da li je njihovo dete možda živo i ako jeste gde se nalazi.
U petak je predsednica Skupštine Maja Gojković iznenada na dnevni red sednice sazvane za ponedeljak stavila Predlog zakona o nestalim bebama. Iako se čini da je država odlučila da posle nekoliko decenija stavi tačku na sumnje da su njene institucije učestvovale u krađi beba, izgleda da je motiv puko ispunjavanje obaveza prema Savetu Evrope.
Između 350 i 650 roditelja obraćalo se nadležnim institucijama zbog sumnji da su njihova deca ukradena u porodilištima u Srbiji, ali do danas nisu saznali istinu.
Jedna od njih je i Zorica Jovanović kojoj su doktori u ćuprijskoj bolnici 1983. saopštili da je njen sin preminuo. Nisu joj dali da ga vidi, za uzrok smrti su naveli da je nepoznat, a smrt njenog sina nije zavedena u matičnoj knjizi umrlih. Telo bebe nikada nije predato porodici.
Foto: Shutterstock
„Tražili smo da se uradi obdukcija, da vidimo šta je s detetom, oni su rekli – uradiće se i tek posle godinu dana dobijamo nalaz obdukcioni, navodno da je dete slato za Beograd. Ja sam bila u arhivu u Beogradu, nikad nijedna beba iz Ćuprije nije došla na obdukciju u Beograd”, rekla je Zorica Jovanovića između ostalog u razgovoru za RSE 2016. godine.
Upravo zato što joj institucije nisu pravovremeno pružale informacije o sudbini njenog detata, tužila je državu Evropskom sudu za ljudska prava. Sud je presudio u njenu korist i pored novačne odštete naložio Srbiji da donese poseban zakon koji bi omogućio da svi roditelji koji sumnjaju saznaju šta je bilo sa njihovim bebama.
Sedam godina kasnije, zakon još nije usvojen.
Predlog zakona koji će se pred poslanicima naći u ponedeljak, međutim, ne obećava da će sudbina nestalih bebe ikada biti rasvetljena.
„Ovaj zakon jednostavno nije podoban da utvrdi činjenice o svakom pojedinačnom slučaju već naprotiv u njemu se krije namera da se kroz sistem obeštećenja roditeljima pruži novčana naknada i to tako što bi sud donosio rešenje da je nemoguće utvrditi istinu”, kaže Milena Vasić iz Yucoma za Insajder.
Foto: Shutterstock
Upravo zbog ovoga već mesecima roditelji nestalih beba i nevladine organizacije traže da se ovakav Predlog zakona povuče. Smatraju da je važno uspostaviti mehanizam koji bi omogućio istinu, a ne samo ispuniti obavezu iz presude Evropskog suda za ljudska prava. Ipak, hitnost u donošenju ovog zakona ima i objašnjenje.
„Ukoliko taj zakon ne bude donet, Komitet ministara Saveta Evrope će imati vrlo oštru reakciju prema Srbiji. S obzirom na to da imamo najavljene izbore i najavljeno raspuštanje skupštine, pretpostavljamo da je to razlog zašto je Srbija požurila da donese zakon. Podjednako i udruženja roditelja i nevladine organizacije koje prate izvršenje presude Jovanović protiv Srbije smatraju da nema amandamana koje bi uspeli da srede ovaj zakon jer je on u samom korenu loš”, dodaje Vasić.
Srbija je dužna da ispita sumnje roditelja da su njihova deca ukradena u porodilištima. Roditeljima je u celoj situaciji najmanje važna novčana odšteta koju nudi država jer oni žele da istraga pokaže da li je njihovo dete možda živo i ako jeste gde se nalazi.
Napomena: BMI kalkulator služi isključivo u informativne svrhe i rezultati su okvirni. Nije zamena za dijagnostičku metodu. Vrednosti ne važe za decu do 18 godina, trudnice i dojilje, bolešljive i slabe osobe
Utvrdite kada su vam plodni dani i povećajte šanse da ostanete u drugom stanju.
Potrebno je samo da unesete prvi dan vašeg poslednjeg ciklusa i prosečno trajanje i dobićete kalendar plodnih dana za narednih pet meseci.
Izračunavanje plodnih i neplodnih dana je metoda koja se zasniva na karakteristikama menstrualnog ciklusa. Svaka žena koja ima ciklus na 28 dana, ima ovulaciju (oslobađanje jajne ćelije) oko 14. dana ciklusa.
Budući da se vaša materica nakon prve trudnoće nije smanjila na prvobitnu veličinu, vaše telo će verovatno preskočiti taj početak i ranije svetu otkriti da ste u drugom stanju.
Klaster glavobolja smatra se jednim od najtežih bolnih stanja, a istraživanje američkih naučnika pokazalo je da je osobe koje od nje pate doživljavaju kao bolniju čak i od porođaja, akutne upale pankreasa i bubrežnih kamenaca.
Ove poznate tradicionalne lekove ne biste trebali da uzimate ako počnete da kašljete, jer više odmažu nego što pomažu. Saznajte koje alternative su mnogo bolje
Jedan od sastavnih delova srpskog etosa jesu krsne slave, a najviše porodica slavi Nikoljdan koji je pred nama. Deca ponekada ne mogu da podnesu gužvu te se stvara stresna situacija
Povišena temperatura u trudnoći: Šta da radite? Saznajte kada potražiti pomoć lekara, koje lekove smete da koristite i kako da se rashladite prirodnim putem.
Topić je otkrio kako je gradio odnos sa Angelinom, zbog čega nikada nije želeo da je prisiljava na treninge i na koji način je pokušavao da joj prenese važne lekcije
Jedan od najčešćih prvih načina da saznate da ste u drugom stanju jeste zahvaljujući kućnim testovima za trudnoću. Na ovaj način većina žena sazna da je trudna.
U periodu posle prve godine mališani vole da pokušavaju sve da urade sami. Nešto će odmah uspeti, ali za nešto će im i dalje biti potrebna pomoć odraslih
Otkrijte tajne iza datuma poroda i naučite zašto se tako malo beba rađa tačno na predviđeni dan. Saznajte kako se datumi poroda računaju, šta utiče na njihovu preciznost i kako se nositi sa produženim trudnoćama.
Zabrana će početi da se primenjuje 1. januara 2027. godine, a tehnološke kompanije moraće da uvedu odgovarajuće mehanizme za proveru starosti korisnika.
U određenoj fazi razvoja deca počinju neprimereno da odgovaraju svojim roditeljima, čak i da ih vređaju. Saznajte zbog čega se to dešava i kako treba reagovati u takvim situacijama.
Kolostrum, odnosno prvo majčino mleko ujedno je i prva hrana beba - i najbolja hrana koju mogu dobiti već i u prvim satima života. A kada ovo mleko kreće da nadolazi majkama?
Razvod je jedno od najtežih životnih iskustava, a njegovi emocionalni i psihološki efekti mogu da budu mnogo ozbiljniji nego što okolina pretpostavlja.
Testa za igranje nikad dosta - naučite kako da ga pripremate sami i uvek imate dovoljno za igru. Potrebno vam je samo nekoliko sastojka koje imate u kuhinji
Čak i kad mame i tate nisu preterano vešti sa gumicama, šnalicama i češljem - to ne znači da njihova devojčica ne može da ima svakog dana lepu, urednu i zanimljivu frizuru.
Impulsivnost, poteškoće sa pažnjom, emocionalna regulacija i problemi sa prilagođavanjem promenama ponekad otežavaju snalaženje u društvenim situacijama.
Kada sledeći put čujete reč "menstruacija", setite se mikroskopa – ona je dokaz regenerativne moći tela i složenog, neprestanog plesa ćelija unutar nas.
Šta kada beba svojom veličinom ne odgovara gestacijskoj nedelji, te se trudnice često brinu da li se njihova beba razvija kako bi trebalo. Odgovor daje prim. dr Predrag Mitrović
Pripremite svoju decu na sezonu hladnih dana. Dajte njihovom organizmu da se prilagodi na najbolji mogući način. Tako što ćete biti napolju. Barem sat vremena dnevno.
Da li je moguće otkloniti bol Da li je moguće otkloniti bol na porođaju bez upotrebe hemijskih sredstava. Bezbolni porođaj je moguć. Praksa ga je potvrdila.
Koje su razlike, ali i prednosti i mane epidurala i spinalne anestezije kao izbora za obezboljavanje porođaja - od prvih kontrakcija pa sve do rođenja bebe.
Hrvatska agencija za lekove i medicinska sredstva donelo je ovu odluku zbog povećanog broja prijavljenih sumnji na retku neželjenu reakciju osteitis/osteomijelitis.
Doktor Karl Dajserot proveo je sate odgovarajući na pozive i posete onih koji su mu čestitali pošto je rano u ponedeljak ujutro saznao da je dobio Nobelovu nagradu za medicinu
Prosto je neverovatno koliko zabluda ima kada se govori o prehladi. Iako je ubedljivo prva na listi respiratornih virusnih infekcija kod dece - o njoj se, izgleda, malo zna.
U domovima zdravlja širom Srbije od sredine septembra raste broj obolelih od respiratornih virusa, koji se manifestuju do sada neuobičajenim simptomom.
Komentari (0)